[azъ-buky-vêdê] - hrvatska glagoljica

Izložba o hrvatskoj glagoljici želi podsjetiti na važnost pisma Konstantina (Ćirila), glagoljicu i ostatke njezina postojanja u čitaoničkome fondu Knjižnice te na njezinu pojavnost u kulturno-povijesnom kontekstu.
 

Vrhunac djelovanja hrvatskih glagoljaša nerijetko se povezuje s 22. veljače 1483., tj. s danom kada je otisnuta prva hrvatska knjiga, glagoljični Misal po zakonu rimskoga dvora. Vrhunac uvijek znači i početak silazne putanje: u primjeru glagoljične sastavnice hrvatske pismenosti to znači da će ona iz središta hrvatskih kulturnih događanja pomalo seliti na periferiju i prepuštati glavnu liniju latiničnom bilježenju hrvatskih jezičnih idioma, ali nipošto ne treba misliti da se proizvodnja glagoljičkih rukopisa i tiskovina smanjila u odnosu na korpus iz „zlatnoga doba glagoljaštva“, kako volimo zvati glagoljičnu pismenost 14. i 15. stoljeća.