Hrvatska STEM baština: Faust Vrančić

Izložba 11.11.2023. - 30.11.2023. Knjižnica Knežija
Izložba „Hrvatska STEM baština: Faust Vrančić” kruna je školskoga međupredmetnog projekta provedenoga na Matematici, Fizici i Hrvatskom jeziku u osmom razredu Osnovne škole Cvjetno naselje.

O projektu:
Na samom početku projekta Hrvatska STEM baština: Faust Vrančić učenici su na satima Hrvatskoga jezika, pod vodstvom učiteljice hrvatskog jezika Josipe Kvasine Rimac, proučavali Vrančićev život i djelo. Podijeljeni u grupe istraživali su društveno-povijesne okolnosti 16. stoljeća, biografiju Fausta Vrančića, njegov odnos sa stricem Antunom, Rječnik pet najuglednijih europskih jezika i odnos ondašnje i današnje javnosti prema njemu. Učenici su zatim promišljali o području i/ili razdoblju Faustova života koje im je privlačno i zanimljivo te su se počeli pripremati za završni dio projekta - pisanje dnevničkih zapisa iz perspektive Fausta Vrančića, bilo kao dalmatinskoga dječaka, bilo kao renesansnog intelektualca, jezikoslovca i izumitelja.
Na izložbi se mogu vidjeti mogući dnevnički zapisi Fausta Vrančića, a stvarni radovi učenika osmoga razreda.

Na satima Matematike, pod vodstvom učiteljice matematike Renate Brkanac, učenici su se najprije upoznali s nekim od Vrančićevih izuma, posebice s mostovima. Geometrijskim priborom u svoje bilježnice te uz pomoć alata za dinamičnu geometriju Geogebra crtali su neke od dijelova postojećih mostova, uključujući i hrvatski najnoviji, Pelješki most. Upoznali su se i s programima za crtanje u tri dimenzije (priprema za printanje na 3D printeru). Za završni dio projekta dobili su zadatak osmisliti samostalno nacrt jednoga visećeg mosta te izračunati neke od jednadžbi pravaca koje čine dijelovi toga mosta (vertikale, horizontale ili kosine).
Na izloženim posterima mogu se vidjeti neki od radova - nacrti mostova i jednadžbe njihovih pravaca te model mosta izrađen 3D printerom.

Na satima Fizike, pod vodstvom učiteljice fizike Vesne Škreb Salamunić, učenici su na internetu istraživali o Faustu Vrančiću orijentirajući se na njegovu inženjersku i izumiteljsku stranu. Otkrili su njegovo djelo Novi strojevi (Machinae novae) i proučavali koje je strojeve i konstrukcije u knjizi opisao i objasnio. Premda najpoznatiji po izumu Leteći čovjek (Homo volans), Faust je učenicima pravo otkriće nakon što saznaju da je izumio više različitih vrsta mostova koji se prema njegovoj ideji grade i danas.
Za konačni zadatak učenici su morali izraditi most od materijala po vlastitom izboru prema Faustovim nacrtima ili neki most iz novije povijesti izgrađen prema Faustovim zamislima. Na izložbi se nalaze upravo ti učenički radovi.

Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svojega vremena, koji je pokazao kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljega i naprednijega svijeta.