Predrag Matvejević, publicist, književni teoretičar i esejist preminuo je u Zagrebu, u 85. godini života. Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Između 1991. i 1994. godine predaje slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Sva Matvejevićeva djela, ali posebno nenadmašni Mediteranski brevijar, bave se navodnim razlikama, dokazujući, i to na način na koji to još nitko nije napravio, osim njega i Braudela, koliko su one naše, i pripadaju svakom od nas; i time ih mijenjajući u razloge suživota, obogaćivanja, razmjene. Ali, prije svega, Matvejeviću dugujemo jedan visoko vrijedan koncept poetike u kojoj se gube i nestaju granice između sposobnosti da se osjećaju i one u kojoj se razumiju mjesta i ljudi njegove Europe. On je taj koji je elaborirao teoriju “geopoetike”, nagovješćujući nam da se zapravo radi o mjestima, prostorima koja sedimentiraju povijest i sentimente mnogih naroda, te zrače poezijom; nju ne stvaraju pjesnici, dakle, oni je, posjedujući jedan izraženiji senzibilitet, samo upijaju i “prevode” u svojim stihovima, prepuštajući je na raspolaganje ostalima (...).

Intervju u cijelosti možete pogledati na službenoj stranici Telegrama.