In memoriam Tomislav Premerl
“Mi nismo tu da pravimo ukrase, već zato da organiziramo prostore u kojima će se moći razviti uspješniji rad i veseliji život čovjeka.” (Stjepan Planić)
Tomislav Premerl, arhitekt i jedan od najvažnijih hrvatskih teoretičara arhitekture, često je citirao svog kolegu Planića. Njegova knjiga Hrvatska arhitektura između dva rata jedno je od temeljnih djela za razumijevanje hrvatske moderne i već je nakon prvog izdanja 1989. godine među stručnim krugovima zauzela kultno mjesto. Rođen je 1939. godine. Diplomirao i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U svom stručnom radu, osim projektiranja sakralne arhitekture i teoretskog rada, bavio se zaštitom spomenika, kako zalaganjem u javnosti, tako i konkretnim projektima obnove. Bio je društveno angažiran, neko vrijeme dopredsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske, pa urednik časopisa UHA-e Čovjek i prostor te u uredništvu Arhitekture i Prostora. Radio je i kao urednik u Leksikografskom zavodu. Za svoj doprinos teoriji dobio je nagradu Neven Šegvić. Ostat će zapaćen po knjizi o hrvatskoj modernoj arhitekturi, koja po prvi puta na drugačiji način promatra radnička naselja, Cvjetno naselje na Trnju, naselje Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci, Željezničku kolonija u Maksimiru. Za Premerla je Drago Ibler bio ključnoj figuri razdoblja kada su arhitekti gradili ključne zgrade u svojim dvadesetim godinama, a naručitelji su bili bogati trgovci i industrijalci. Smatrao je kako je Ibler bio prinuđen boriti se protiv malograđanštine koja je ometala njegov stvaralački rad.
“Malograđanština je uvijek dominantna, kako tada tako i danas. Kreativci su oni koji se protiv malograđanštine moraju boriti”, tvrdio je Tomislav Premerl.
Tomislav Premerl, arhitekt i jedan od najvažnijih hrvatskih teoretičara arhitekture, često je citirao svog kolegu Planića. Njegova knjiga Hrvatska arhitektura između dva rata jedno je od temeljnih djela za razumijevanje hrvatske moderne i već je nakon prvog izdanja 1989. godine među stručnim krugovima zauzela kultno mjesto. Rođen je 1939. godine. Diplomirao i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U svom stručnom radu, osim projektiranja sakralne arhitekture i teoretskog rada, bavio se zaštitom spomenika, kako zalaganjem u javnosti, tako i konkretnim projektima obnove. Bio je društveno angažiran, neko vrijeme dopredsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske, pa urednik časopisa UHA-e Čovjek i prostor te u uredništvu Arhitekture i Prostora. Radio je i kao urednik u Leksikografskom zavodu. Za svoj doprinos teoriji dobio je nagradu Neven Šegvić. Ostat će zapaćen po knjizi o hrvatskoj modernoj arhitekturi, koja po prvi puta na drugačiji način promatra radnička naselja, Cvjetno naselje na Trnju, naselje Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci, Željezničku kolonija u Maksimiru. Za Premerla je Drago Ibler bio ključnoj figuri razdoblja kada su arhitekti gradili ključne zgrade u svojim dvadesetim godinama, a naručitelji su bili bogati trgovci i industrijalci. Smatrao je kako je Ibler bio prinuđen boriti se protiv malograđanštine koja je ometala njegov stvaralački rad.
“Malograđanština je uvijek dominantna, kako tada tako i danas. Kreativci su oni koji se protiv malograđanštine moraju boriti”, tvrdio je Tomislav Premerl.
(Izvori: Tomislav Premerl. // Wikipedia. URL: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tomislav_Premerl&oldid=4257772 i Kiš, P. Tomislav Premerl (1939.-2018.) : Odlazak autora ključne knjige o hrvatskoj modernoj arhitekturi. // Večernji list. URL: https://www.jutarnji.hr/kultura/art/tomislav-premerl-1939-2018-odlazak-autora-kljucne-knjige-o-hrvatskoj-modernoj-arhitekturi/7224369/ (10.4.2018.)
