Industrijska baština Črnomerca

Od prve industrijske revolucije, industrijalizacija je snažno utjecala na povijesni razvoj, oblikujući društvo, gospodarstvo, arhitekturu i urbani prostor. Tehnološki napredak, osobito od kraja 19. stoljeća, donosi nove materijale poput stakla i čelika, nove konstrukcijske mogućnosti te promjene u načinu proizvodnje i gradnje. Industrijski objekti postaju prvi poligoni za primjenu novih tehnika, otvarajući put novim arhitektonskim oblicima i estetici. Time industrijska arhitektura postaje jedno od ključnih uporišta razvoja modernizma i funkcionalizma, a stroj - simbol modernog doba.

Industrijalizacija se snažno odrazila i na preobrazbu gradova. Logika proizvodnog procesa, neprekidno kretanje tvorničkih traka, dinamika strojeva i razvoj prometa postaju nadahnuće za novo promišljanje urbanog prostora. Grad se sve više promatra kroz funkcionalne cjeline, a njegova se struktura raščlanjuje prema potrebama stanovanja, rada, proizvodnje, prometa i drugih aktivnosti.

U Hrvatskoj je u počecima industrijalizacije prevladavala drvna industrija, uz razvoj pratećih djelatnosti poput proizvodnje namještaja, bačava, parketa i furnira. Ograničene mogućnosti razvoja drugih industrijskih grana tijekom austrougarskog razdoblja poticale su uvoz, dok nakon raspada Monarhije dolazi do snažnijeg industrijskog razvoja, osobito tekstilne industrije uz potporu stranog kapitala.

Danas, u vremenu deindustrijalizacije, napušteni industrijski kompleksi suočeni su s neizvjesnom budućnošću. Iako se često doživljavaju kao prostorno i ekološki problematični, oni predstavljaju vrijedan dio kulturne baštine. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se industrijsko naslijeđe može uspješno uključiti u suvremeni urbani i krajobrazni prostor te prenamijeniti za nove sadržaje. U novije vrijeme ono postaje i važnim prostorom umjetničkog izražavanja, povezujući industrijsku prošlost sa suvremenim životom.

Studijska izložba Industrijska baština Črnomerca dotiče se relativno malenog zagrebačkog područja, omeđenog Ilicom na sjeveru, Zapadnim kolodvorom na jugu, Reljkovićevom ulicom na istoku i kompleksom nekadašnje Ciglane smještenom nešto zapadnije od črnomerečkog Okretišta. Uz povijesni pregled i arhitekturu pojedinih tvornica podsjeća na neka minula vremena, prisjećajući se znamenitih osoba te poznatih proizvoda i reklama. Slikovno bogato opremljena građom iz Hrvatskog državnog arhiva, Muzeja grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt, poziva na upoznavanje i promišljanje industrijske baštine, ne samo kao svjedočanstva prošlosti, nego i kao potencijal za očuvanje identiteta prostora i stvaranje novih kulturnih značenja. Dizajn potpisuje Maja Biondić.  
Korištena literatura:

• Arčabić, Goran (ur.) Industrijski centar države : zagrebačka industrijska baština 1918. - 1941. : [Muzej grada Zagreba, 16. listopada 2012. - 13. siječnja 2013.]. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2018.
• Arčabić, Goran (ur.) Vrijeme giganata : planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. - 1952. : [Muzej grada Zagreba, 22. prosinca 2016. - 12. ožujka 2017.].  Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2018.    
• Grad za 21. stoljeće : zbornik. / uredila Mirjana Goršić. Karlovac : Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta, 2001.                                   
• Ivanković, Vedran. Zapadni dio Zagreba : planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone. Zagreb : ArTresor naklada, 2025.
• Knežević, Snješka. Baština i transformacija : zagrebački slučajevi. Zagreb : Artresor naklada, 2024.          
• Knežević, Snješka. Zagrebu u središtu. Zagreb : Barbat, 2003.             
• Knežević, Snješka. Zagreb : grad, memorija, art. Zagreb : Meandarmedia, 2011.            
• Iz starog i novog Zagreba. / [urednici Franjo Buntak... [et al.]]. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. - sv. 4
• Barišić Marenić, Zrinka i Ljiljana Šepić. Odnos prema industrijskom nasljeđu na primjeru recentnih devastacija u Zagrebu. // VI. Međunarodna konferencija o industrijskoj baštini posvećena temi Čovjek i industrija - povijesno iskustvo o čovjeku u industriji. URL: https://protorpedo-rijeka.hr/wp-content/uploads/2023/03/6_2014-ProTorpedo-zbornik.pdf (14.10.2026.)
• Barišić Marenić, Zrinka i Eugen Zvonimir Čanić. Zagrebački Črnomerec - transformacija industrijske i vojne periferije grada u šire središte grada s osvrtom na bivše jašione uz ulicu Prilaz baruna Filipovića. // Geodetski list. 75 (98), br. 4 (2021), str. 381-387. URL: https://hrcak.srce.hr/285143 (14.10.2026.)
• Dumbović Bilušić, Biserka. Zaštita i obnova industrijskog krajolika željeznice u Zagrebu: mogući koncept razvoja. // Informatica museologica. 38, br. 1-2 (2007), str. 42-48. URL: https://hrcak.srce.hr/ (14.10.2026.)
• Grakalić, Dubravko. Priča o propasti simbola zagrebačke industrije i tužnoj sudbini obitelji Müller. // Indeks.hr. URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-prica-o-propasti-simbola-zagrebacke-industrije-i-tuznoj-sudbini-obitelji-m%C3%BCller/2594831.aspx (14.10.2026.)
• Jakovčić, Martina. Od industrijsko-vojne četvrti do novih gradskih funkcija - urbanogeografska analiza funkcionalne prenamjene industrijske i vojne baštine na području gradske četvrti Črnomerec u Zagrebu. // V. Međunarodna konferencija o industrijskoj baštini posvećena temi Rijeka i industrijsko graditeljsko nasljeđe - baština arhitekture i građevinarstva. URL: https://protorpedo-rijeka.hr/wp-content/uploads/2023/02/5_2012-ProTorpedo-zbornik.pdf (14.10.2026.)
• Knežević, Snješka. Sinovi self-made mana Adolfa Müllera razvili su u razmjerno kratkom vremenu naslijeđeni talent i misiju svojeg oca do vrhunca, dajući raskošni prilog kulturi i materijalnom boljitku svojega grada. // Zagrebmojgrad.hr URL: https://zagrebmojgrad.hr/od-ciglane-i-kina-do-zaborava/ (14.10.2026.)
• Kolar-Dimitrijević, Mira. Presjek kroz rad Zagrebačke pivovare d.d. do 1945. godine. // Časopis za suvremenu povijest. 24, br. 2 (1992), str. 149-168. URL: https://hrcak.srce.hr/209633 (14.10.2026.)
• Kolar-Dimitrijević, Mira. Zagrebačka tvornica kavinih proizvoda Franck do 1945. godine. // Časopis za suvremenu povijest. 24, br. 2 (1992), str. 169-192. https://hrcak.srce.hr/index.php/209635 (14.10.2026.)
• Ratkajec, Mirjana. Zaštita industrijske baštine na primjeru Tvornice strojeva i ljevaonice metala „Braća Ševčik“. URL: https://hrcak.srce.hr/file/196484 (14.10.2026.)
• Ciglane Zagreb. U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/ciglane-zagreb-zagreb/ (14.10.2026.)
• Kamensko. U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ (14.10.2026.)
• Pliva d. d. U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/pliva-d-d/ (14.10.2026.)
• Prvomajska. U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/prvomajska/ https://tehnika.lzmk.hr/savric-zagreb/
• Šavrić. U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/savric-zagreb/ (14.10.2026.)
• TOZ Penkala d. d. (Tvornica olovaka Zagreb). U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/toz/ (14.10.2026.)
• Tvornica tekstila Trgovišće d. o. o. U: Tehnička enciklopedija, mrežno izdanje. URL: https://tehnika.lzmk.hr/tvornica-tekstila-trgovisce-d-o-o/ (14.10.2026.)
• Tvornica namještaja Šavrić u telefonskim imenicima kroz desetljeća. U: Mapiranje Trešnjevke. URL: https://mapiranjetresnjevke.com/kvartovi/stara-tresnjevka/savric-u-telefonskim-imenicima/ (14.10.2026.)

 
Izložba je realizirana u sklopu programa Pismeni za život, a podržana je sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.