Ivan Stanić – 505

Otvorenje izložbe: utorak, 17. 3. 2026. u 19 sati

Kustoska koncepcija - Lara Škulić
U fragmentiranoj prošlosti pronalazimo sliku sadašnjosti:
“505”
 
Ne kao bombon s crtom, već kao ime masivnog objekta, vojne baze koja leži unutar planine Plješivica. Prema povijesti, 'Objekat 505' ili pod poznatijim imenom, aerodrom Željava, izgrađen je tijekom Hladnog rata kao najveća, tajna vojna baza i podzemni hangar bivše Jugoslavije. Kompleks baze proteže se preko područja Ličke Plješivice do blizine Bihaća, spajajući područje Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. Geomorfološki sastav ovog prirodnog područja osigurao je povoljan položaj za izgradnju velikog sustava tunela unutar planine i avionskih pista u njezinu podnožju. Nakon povlačenja JNA i namjernog uništenja baze 1992. godine, ostaci kompleksa, uključujući 3,5 kilometara tunela unutar Plješivice, prepušteni su zaboravu. Usred razrušenih konstrukcija, soba i ureda u raspadu, uništenih materijala i dokumenata, napušteni predmeti u tunelima ostali su kao kristalizirani. Željava je poput vremenske kapsule, tih ali nezaobilazan spomenik ratnoj povijesti. Destrukcija i novi život ovdje koegzistiraju. Ulazi tunela obrasli su raslinjem, korovi su prelomili tvrde zacementirane piste, a napuštene kuće nastanile su bukva i jela. Kroz Željavu danas prolaze brojni znatiželjni posjetitelji, ponekad nesvjesni nevidljivih ali prisutnih opasnosti ovog područja. One se kriju u ekološkim rizicima, nastalima kao rezultat uništenja. U prirodnom tlu i unutrašnjosti tunela pronađeni su tragovi otrovnih PCB spojeva koji zagađuju okoliš, a lokalno stanovništvo strepi od rizika preostalih nagaznih mina na okolnom terenu. Željava je odraz prošlosti i sadašnjosti, želje za kontrolom i potpunog gubitka iste. Što preostaje?
 
Projekt “505” pristupa Željavi s dokumentarne pozicije. Kroz konceptualnu perspektivu konstrukcije i dekonstrukcije, umjetnik istražuje mjesto fragmentiranog sjećanja i obnavlja ga u umjetničko djelo kroz infracrvene fotografije, eksperimentalni asamblaž i tehnike tiska. Dok se fotografija oblikuje u prostoru, vrijeme se nastavlja kretati. Željava je usnuli div, u zagrljaju snažne prirode i monumentalnog planinskog lanca. Unutar robusnih i glomaznih betonskih struktura zračne baze, ostaci rata i dalje su prisutni. Prevladavaju u grandioznoj unutrašnjosti baze i žive u okolišu. Kako se moć, zaglavljena u povijesti, prevodi u sadašnjost? Odgovor se nalazi u umjetničkom jeziku.
 
Kroz seriju fotografija, umjetnik gradi priču o Željavi, prostoru zahvaćenom ratom i ekološkim promjenama, koristeći infracrvenu kameru kojom bilježi nevidljivi spektar svjetlosti i stvara metaforu za skrivene opasnosti koje guše ovo područje. Infracrvene fotografije jukstanponirane su  ekperimentalnom asemblažu kreiranom od pronađenih materijala te arhivskim obavještajnim negativima koji su, unatoč pokušaju uništenja, preživjeli desetljeća u dubinama tunela planine Plješivica, zamrznuti u vremenu. U ovome projektu, ti materijali korišteni su za prepričavanje novog vizualnog narativa koji sugerira da čak niti rat ne može uništiti sve. Čin uništenja ostaje trajno zapisan u materijalima - aktivno oduzima jednu poruku, ali otvara prostor za novu. Eksperimentirati s materijalima koji ne služe svojoj izvornoj svrsi znači dozvoliti da poruka seže dalje od kalupa medija za kojeg je inherentno vezana. Stoga, brisanje ne mora sugerirati konačnost ili neupotrebljivu praznu stranicu, već ruši granice značenja i stvara put za sastavljanje sjećanja na temelju trenutne stvarnosti, koristeći tragove onoga što nam je dostupno. Dokumentiranjem sadašnjeg stanja terena, projekt ukazuje i na snagu prirode koja s vremenom preuzima ono što je započela ljudska ruka. Kraj nije naš. Cilj ove izložbe je istražiti posljedice militarističkih ambicija i upozoriti na dugoročan utjecaj konflikta na krajolik i stanovništvo.
 
Ivan Stanić (r. 2002, Slavonski Brod) djeluje na području fotografije i vizualne umjetnosti. Student je haške akademije Royal Academy of Art (KABK) te kao umjetnik aktivno djeluje u Nizozemskoj i Hrvatskoj. Fotografsko obrazovanje započeo je diplomom sa Zagrebačkog Pučkog Otvorenog Učilišta (2019) te od tada paralelno nastavlja školu fotografije na akademiji i školu poslovne administracije na Sveučilištu Leiden. Stanićevo umjetničko istraživanje usmjereno je na društveno utjecajne, fizički ili politički nepristupačne sustave i strukture. Kroz dokumentarnu fotografiju istražuje fizičke prostore te razotkriva njihov društveni narativ. Njegov rad prikazuje i preispituje kako autoritet i moć formiraju prostore, kao i status pojedinaca koji djeluju unutar njih. Njegovi su radovi izlagani u Nizozemskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Projekt “505”, osmislio je 2024. tijekom rezidencije Echo Curve. Uz umjetničku praksu djeluje kao financijski direktor internacionalnog umjetničkog kolektiva Nothing New Under The Sun, te kao freelance fotograf.
 
 
Lara Škulić (r. 2002, Zagreb) djeluje kao nezavisna kustosica i istraživačica suvremene umjetnosti, trenutno bazirana u Den Haagu. Završila je preddiplomski studij povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Leidenu, gdje trenutno pohađa diplomski studij muzeologije. Njezina kustoska praksa utemeljena je u istraživanju ekologije, ekofeminizma i održivosti, s naglaskom na alternativne načine izlaganja i prevođenje suvremene konceptualne umjetnosti publici. Organizirala je i vodila brojne skupne izložbe u sveučilišnoj galeriji ‘Kunstgang’ na Sveučilištu u Leidenu, a stručno iskustvo stjecala je kroz osmomjesečni staž u umjetničkoj galeriji u Amsterdamu. 2026e samostalno je kurirala izložbu pod imenom The Sea I Breathe u galeriji TROEF u Leidenu. Projekt 505 odraz je njezine posvećenosti istraživanju inovativnih pristupa prezentacije konceptualne umjetnosti, pozivajući publiku u dijalog s prirodom, krajolikom i živim svijetom.