Jezik govorimo – pismo pišemo

U prostorima Knjižnice Kustošija na odraslom i dječjem odjelu te u prostoru Čitaonice  izložene su knjige o hrvatskom jeziku iz privatne knjižnice Stjepana Rendulića i keramička glagoljska slova iz umjetničke radionice Verice Kovač. Predstavljanjem ovih izložaka želi se pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik, svoje pismo i svoju knjigu te da i danas u našoj okolini žive ljudi koji istinski znaju cijeniti jezično i kulturno naslijeđe svoga naroda.
 
Izloženi su rječnici  hrvatskoga jezika, tridesetak  pravopisa te petnaestak gramatika (ili slovnica) hrvatskoga jezika. Zanimljiva je posebna skupina knjiga u kojoj se, uz ostalo, nalazi prva kajkavska tiskana knjiga Decretum Ivanuša Pergošića (1574. g.) kao i Kronika (1578.) i Postilla (1586) Antuna Vramca, Karnarutićevo Vazetye Sigetta grada (1584.), Kanižlićeva Sveta Roxalia, Reljkovićev Kuchnik,…
Ova zbirka publikacija, pretisaka i izvornika (od prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu Rimskog dvora iz 1483., prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527., od Bartola Kašića i prve gramatike iz 1604. do najnovijih izdanja knjiga o hrvatskom jeziku) svjedoči o bogatoj kulturnoj i jezičnoj tradiciji i razvoju hrvatskog jezika.
Izložena glagoljska slova svjedoče o jednom od tri hrvatska pisma , o starom hrvatskom pismu –GLAGOLJICI– koje se u pojedinim krajevima Hrvatske održalo tisuću godina i zadržalo do 20 stoljeća.
Skulpture glagoljskih slova veličine su 20cm i u paru su sa slovima abecede.

Izložba je prigodno postavljena uz Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna, koji se ove godine odvija pod motom Pismenost za mir.

 
VERICA KOVAČ - slikarica i keramičarka Verica Kovač je rođena u lipnju 1947. u Osijeku. Poslije završene Više statističke škole ostaje raditi i živjeti u Zagrebu. Veliku ljubav i sklonost za slikarstvo izražava rano, kroz školovanje. Kasnije u životu opredijeljena za statistiku, grafički dizajn i administrativne poslove. Slikanje uči u Likovnoj školi „Bazilika“ kod akademskih slikara Miloša Popovića i Ozrena Fellera, u Centru za likovni odgoj „Rokov perivoj“ kod akademske slikarice Nele Gruden, te u Kulturnom centru Dubrava kod akademske slikarice Diane Sokolić. Školovanje za primijenjenu keramiku završava u „Tapikeru“ te i to znanje usavršava kod prof. Diane Sokolić. Izlagala je na više od trideset izložbi te međunarodnim manifestacijama (Florart, Ambienta, Trijenale, MIKS), u kulturnim ustanovama (galerije, muzeji, kulturni centri, knjižnice) te u upravnim i gospodarskim subjektima.
Glagoljica joj je jedna od velikih ljubavi i opsesije te je i član Društva prijatelja glagoljice. Izrađuje glagoljska slova u raznim veličinama – kao skulpture veličine 20 cm, u plošnom obliku i kao privjeske. Radi i kaligrafiju glagoljicom. Smatra da glagoljicu treba osuvremeniti i primijeniti na suvremeni tekst te je glagoljicom ispisala veliki dio pjesama Dobriše Cesarića, molitve za laku noć  i narodne izreke.
 
 
STJEPAN RENDULIĆ - bibliofil i kolekcionar rođen je 1948. g. u Velikoj Mlaki gdje živi sa suprugom. Gimnaziju i Višu statističku školu završio je u Zagrebu. Prvo mu je radno mjesto bilo u Republičkom (sada Državnom) zavodu za statistiku, a posljednje statističar demograf u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba. Sada je u mirovini.
Djelovao je u velikogoričkom političkom životu od 1990. do 2004. Zadnjih godina politički je angažman zamijenio društvenim.  Predsjednik je Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici kroz koji uspješno potiče kulturni život na području Grada Velike Gorice. Posebno ga zanima govor i jezik užeg zavičaja čemu je znatno pridonijelo upoznavanje Belostenčevog Gazophylaciuma. U svojoj kućnoj knjižnici ima oko 4.000 svezaka među kojima su, uz  beletristička izdanja, pojedine skupine  publikacija koje odražavaju njegove posebne interese: hrvatski jezik, hrvatska povijest, religija, sociologija, ljekovito bilje, poljoprivreda.