Kulturna i prirodna baština Hrvatske: Spiilje Hrvatske
Spilje i jame su prirodne podzemne šupljine u Zemljinoj kori. U Hrvatskoj prevladavaju spilje i jame oblikovane u krškom reljefu u naslagama vapnenca i dolomita. Kategoriziraju se po duljini i dubini. Najdulja hrvatska spilja je Spiljski sustav Đulin ponor - Medvedica dugačak 16,4 km, a najdublja jama u Hrvatskoj je Jamski sustav Lukina jama - Trojama u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit dubine 1392 m. Još dvije jame u Hrvatskoj su dublje od 1000 m, Slovačka jama (-1320 m) i Jamski sustav Velebita (-1026 m).Mreža spilja u Hrvatskoj spada među najbogatija staništa spiljske faune na svijetu od šišmiša i rakova, do endemičnih slatkovodnih spužvi i čovječjih ribica.
Više o spiljama u Hrvatskoj saznat ćemo od dvojice iskusnih speleologa: Alana Kovačevića, presjednika DDISKF-a i Tihomira Kovačevića Tihog, počasnog predsjednika DDISKF-a, speleoronioca i saveznog instruktora speleologije, novinara, fotografa i pjesnika, koji je ujedno i jedan je od osnivača Hrvatskog speleološkog saveza i njegov prvi tajnik. Iza njega je preko 30 godina speleološkog iskustva.
