Lan

Lan pripada predivom bilju poznatom i korisnom ljudima već tisućama godina. Carstvo lana, osim u izradi tkanina, zauzima vrlo visoki položaj i u prehrani. Stanovnici gotovo svih dijelova Hrvatske uzgajali su lan i njime se koristili za svoje potrebe. Razvoj industrije i proizvodnja tkanina od umjetnih vlakana gurnula je lan u pozadinu. No, ljepota i korist od lanenih proizvoda ponovno je uzdigla lan i uvukla ga u svakodnevni život.

Jasminka Butorac, redoviti profesor na Zavodu za Specijalnu proizvodnju bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pokrenula je znanstveni i stručni projekt (2003. - 2005.) pod nazivom "Obnova proizvodnje lana i proizvoda od lana" pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH i Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Neki od rezultata toga projekta prikazani su na izložbi Lan.

Uz fotografije i analize lana s pokušališta Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Visokog gospodarskog učilište u Križevcima, izložba prikazuje i ručne radove izrađene od lana, izvorna tkanja Franciske Krnje rođene Šantek (1901.) i Cecilije Hranilović Krnjak (1928.) iz Dekanoveca u Međimurju.

Uz radove starih tkalja tu su i tkanja Željka Pušića, vrhunskoga umjetnika, koja kritičari opisuju kao "slikarske svitke, pokatkad dugačke i do nekoliko metara (doslovce 5 metara), koji kada se rasprostru, tvore tekstilnu sliku koja primarno ima raznoliku, bujnu i slojevitu strukturu."
Uz Pušićeva tkanja mogu se vidjeti i radovi Miljenka Piškorića, restauratora narodnih nošnji, učitelja i voditelja tkanja na tkalačkim stanovima na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. U izlozima su i ručna tkanja Miroslave Margetić, Vere Mikša, Sanje Šebalj, odjevni predmeti od lana Sandre Boroša te lanena vlakna i tkanja proizvedena na vježbama studenata Tekstilno-tehnološkoga fakulteta iz Zagreba.
Motive lana na platnu oslikali su i izvezli štićenci udruge OZANA - Udruga sa socijalno-humanitarnim ciljevima iz Zagreb.

Osim radova vrsnih tkalaca izložba prikazuje i stare fotografije obrade lana te alat za obradu lana, vlasnika Mije Hranilovića iz Dekanoveca u Međimurju. Lan, plemenita biljka davnina, prikazan je i kroz likovna i književna djela vrsnih umjetnika.

Plakat izložbe izradila Jagoda Ille, a izložbu pripremila i postavila Milka Tica.