Maja Hribar Ožegović: Kazališni likovi Marije Jurić Zagorke

Marija Jurić Zagorka najčitanija je hrvatska spisateljica, prva novinarka jugoistočne Europe, proganjana zbog svog rada. Pokrenula je prvi ženski časopis Ženski list i prvu žensku radničku organizaciju Kolo radnih žena,  protivila se mađarizaciji... Svojim je likovima tako davala narodna imena, a u njezinu su darovitost sumnjali gotovo svi muški kolege.
 
Uz sve te zanimljivosti ovom izložbom predstavljamo njezin kazališni opus. Autorica izložbe profesorica Maja Hribar Ožegović izdvojila je niz zanimljivih dokumenata o tom dijelu rada naše spisateljice. U kazališnom se životu javila još 1901. jednočinkama Novi roman i Što žena umije. Slijede vesele igre U lovu,  Nesretna Ilica, a Evica Gupčeva je drama napisana u zatvoru, a zabranjena od tadašnje cenzure... Igraju se i Petrica Kerempuh (lakrdija s pjevanjem), Intermezzo, Kletva, Ženski sabor, Grička vještica, Jalnuševčani, Kći lotršćaka, Suparnica Marije Terezije, Gordana... Uzgred, znate li da je baš Zagorka izmislila ime Gordana , koje do tada nije bilo poznato.
Uz dokumente o tim predstavama izlažemo i dio kazališnog inventara i kostima iz tog vremena.
 
Kuplet o žabici – iz lakrdije s pjevanjem Petrica Kerempuh
(Tekst napisali M. Jurić Zagorka i S.A.Vodvarka, pjevala gospodja Irma Polak, uglazbio Andro Mitrović)
 
Al žabica se mala
Sad proti njemu stala
Emancipira se
Već sve – pa i ja ću se!
Pa čups u vodu skoči,
I k Maksu svom priskoči,
Sva sretna kušne ga
I nježno zapjeva:
          Adieux papa,
          Adieux mama,
         Emancipirat
         Se treba znat.
         Ke ke koaks i t d