Martisor (Martenica) - rumunjski proljetni običaji

Pozivamo vas na radionicu izrade mărțișora u organizaciji Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Mărțișor je jedna od najljepših i najstarijih rumunjskih tradicija, koja označava dolazak proljeća i obnovu prirode. Slavi se 1. ožujka i simbolizira nadu, sreću i blagostanje. Nije prisutan samo u Rumunjskoj, već i u drugim zemljama poput Bugarske, Moldavije i Sjeverne Makedonije.   
Ova tradicija spaja elemente mitologije, narodnih vjerovanja i simbolike povezane s promjenom godišnjih doba. Od 2017. godine tradicije vezane uz Mărțișor i proljetne proslave uključene su u UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Riječ Mărțișor [čit. marcišor] označava blagdan, odnosno cijelo razdoblje početka ožujka, ali u rumunjskoj tradiciji mărțișor je također predmet, obično broš s isprepletenom niti (vrpcom) u dvije boje - crvenoj i bijeloj. Nosi se na prsima, blizu srca. 

Neki nagađaju da je tradicija Mărțișora stara tisućama godina i da ima i dačke i rimske korijene. Kaže se da bijela i crvena nit mărțișora simboliziraju dualnost života: crvena predstavlja ljubav, vitalnost i energiju sunca, dok bijela simbolizira čistoću, zdravlje i protok vremena.
Postoji nekoliko legendi koje objašnjavaju nastanak ovog običaja. Jedna od najpoznatijih je legenda o mladiću koji je oslobodio sunce, koje je bio oteo zmaj i sakrio u ledenu palaču. Nakon žestoke borbe mladić je uspio pobijediti zmaja, ali je bio smrtno ranjen. Njegova krv pala je na snijeg, simbolizirajući žrtvu i ponovno rađanje života. Od tada je crveno-bijela nit postala simbol te borbe između zime i proljeća.

Sudjelovanje je besplatno.
Broj sudionika je ograničen. 
Predviđeno trajanje radionice: 90 minuta
Datum i mjesto održavanja radionice: subota 28. veljače u 10 sati, Knjižnica Marina Držića, Ulica grada Vukovara 222 Zagreb
Prijave:osobno u knjižnici
telefon: 01 61 51 697
e-pošta: knjiznica.marina.drzica@kgz.hr
Bun venit!