Mateja Harapin | Metamorfoza
O izložbi "Metamorfoza"
Metamorfoza je jedan od sinonima koji označava preobrazbu. U zoologiji je to biološki proces razvoja određenih životinja, međutim metamorfoza u umjetnosti označava promjenu koja dovodi do određenih spoznaja. Iako je svima najpoznatija Preobrazba Franza Kafke, motiv preobrazbe je poznat još od vremena prije Isusa Krista. U grčkoj mitologiji bogovi su preobražavali čovjeka u životinje i biljke, ali su i mitovi i legende drugih naroda ostavili bogato nasljeđe koje i danas služe kao inspiracija umjetnicima.
„Knjiški jelen“ primjer je dvosmjerne metamorfoze, one vidljive i opipljive kroz tehničko oblikovanje knjigom, a zatim one spoznajne koja umjetničko djelo dovodi do svrhe njegova nastanka. Jelen je veličanstvena životinja koja je kroz povijest nosila različite simbole i značenja. Knjige preobražene u motiv jelena postaju simbol vlastite promjene, metamorfoze u umjetnosti kojoj su prethodili podražaji i iskustava iz prošlosti, ali ujedno prikazuju neizostavan odnos čovjeka sa životinjom koji nas povezuje od postanka svijeta. I čovjek je životinja djelo je Desmonda Morrisa koje govori o povezivanju čovjeka sa životinjskim nasljeđem. Knjigom - nasljeđem mnogih književnika - gradim skulpturu jelena s ciljem povezivanja ljudskog i životinjskog svijeta, ostavljajući umjetničko djelo - vlastito nasljeđe - kao metamorfozu vlastitog izražavanja.
Mateja Harapin (Babić) rođena je 11. travnja 1990. u Zagrebu. Diplomirala je 2015. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Nastavničkom odsjeku, smjer slikarstvo, u klasi prof. Ante Rašića. Nakon fakulteta završava stručno osposobljavanje za muzejskog pedagoga u Muzejima Hrvatskog zagorja, a danas radi u Muzeju “Staro selo“ Kumrovec. Živi i stvara u Gredicama, malom mjestu u Gradu Klanjcu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, Udruge Likovna radionica Lipa, Udruge Kajkaviana - društva za prikupljanje čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine, te predsjednica Likovne udruge Oton Iveković Klanjec. Stvara u području crteža, slikarstva i kiparstva. Bavi se dizajnom i ilustracijom, vodi likovne i umjetničke radionice za djecu i odrasle. Od 2010. godine sudionica je brojnih skupnih i 8 samostalnih izložbi. Inspiraciju za svoja umjetnička djela često nalazi u prirodi i svakodnevnom okruženju, stoga su upravo čovjek, životinja i priroda česti motivi njenog stvaralaštva. Prepoznatljiva je po kombiniranim tehnikama koje tvore kiparsko-slikarska rješenja, a podlozi na kojoj stvara daje jednaku važnost kao i prikazanom motivu. Karakteristike Matejinih djela vidljive su kroz slučajne i namjerne poteze curenja boja, reljefni otisak kista i crtački raster. Kompozicije su često satkane kolažem novinskog papira ili stranica knjiga, dok ispisivanjem riječi ili teksta dodatno prenosi poruku koju nose njena djela.
Metamorfoza je jedan od sinonima koji označava preobrazbu. U zoologiji je to biološki proces razvoja određenih životinja, međutim metamorfoza u umjetnosti označava promjenu koja dovodi do određenih spoznaja. Iako je svima najpoznatija Preobrazba Franza Kafke, motiv preobrazbe je poznat još od vremena prije Isusa Krista. U grčkoj mitologiji bogovi su preobražavali čovjeka u životinje i biljke, ali su i mitovi i legende drugih naroda ostavili bogato nasljeđe koje i danas služe kao inspiracija umjetnicima.
„Knjiški jelen“ primjer je dvosmjerne metamorfoze, one vidljive i opipljive kroz tehničko oblikovanje knjigom, a zatim one spoznajne koja umjetničko djelo dovodi do svrhe njegova nastanka. Jelen je veličanstvena životinja koja je kroz povijest nosila različite simbole i značenja. Knjige preobražene u motiv jelena postaju simbol vlastite promjene, metamorfoze u umjetnosti kojoj su prethodili podražaji i iskustava iz prošlosti, ali ujedno prikazuju neizostavan odnos čovjeka sa životinjom koji nas povezuje od postanka svijeta. I čovjek je životinja djelo je Desmonda Morrisa koje govori o povezivanju čovjeka sa životinjskim nasljeđem. Knjigom - nasljeđem mnogih književnika - gradim skulpturu jelena s ciljem povezivanja ljudskog i životinjskog svijeta, ostavljajući umjetničko djelo - vlastito nasljeđe - kao metamorfozu vlastitog izražavanja.
Mateja Harapin (Babić) rođena je 11. travnja 1990. u Zagrebu. Diplomirala je 2015. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Nastavničkom odsjeku, smjer slikarstvo, u klasi prof. Ante Rašića. Nakon fakulteta završava stručno osposobljavanje za muzejskog pedagoga u Muzejima Hrvatskog zagorja, a danas radi u Muzeju “Staro selo“ Kumrovec. Živi i stvara u Gredicama, malom mjestu u Gradu Klanjcu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, Udruge Likovna radionica Lipa, Udruge Kajkaviana - društva za prikupljanje čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine, te predsjednica Likovne udruge Oton Iveković Klanjec. Stvara u području crteža, slikarstva i kiparstva. Bavi se dizajnom i ilustracijom, vodi likovne i umjetničke radionice za djecu i odrasle. Od 2010. godine sudionica je brojnih skupnih i 8 samostalnih izložbi. Inspiraciju za svoja umjetnička djela često nalazi u prirodi i svakodnevnom okruženju, stoga su upravo čovjek, životinja i priroda česti motivi njenog stvaralaštva. Prepoznatljiva je po kombiniranim tehnikama koje tvore kiparsko-slikarska rješenja, a podlozi na kojoj stvara daje jednaku važnost kao i prikazanom motivu. Karakteristike Matejinih djela vidljive su kroz slučajne i namjerne poteze curenja boja, reljefni otisak kista i crtački raster. Kompozicije su često satkane kolažem novinskog papira ili stranica knjiga, dok ispisivanjem riječi ili teksta dodatno prenosi poruku koju nose njena djela.
