Metafizika prisutnosti
Izvor: Marija Anđelić
Pri susretu sa slikarskim djelima redovito smo suočeni s dvama mogućim pristupima kojima slikar ostvaruje svoja djela. S jedne strane riječ je o općenitim odrednicama, poput slikarskoga stila, tematskoga žanra, likovnoga jezika i slično. S druge je pak strane riječ o slikarevu osobnom pristupu tim općim odrednicama, o načinu na koji svaki slikar tim odrednicama na samosvojan način pristupa, kako ih usvaja i kako se njima koristi. U prvom slučaju riječ je - kažimo to tako - o odabiru zadanoga okvira unutar kojega će slikar ostvariti svoje slikarstvo. U drugome je slučaju riječ o načinu na koji će on to učiniti - tu je, dakle, riječ o njegovoj invenciji, imaginaciji, senzibilitetu itd. Najjednostavnije rečeno, riječ je o razlici između onoga što i onoga kako.
Za polazišnu osnovu svojega slikarstva Marija Anđelić odabrala one opće odrednice prema kojima osjeća osobitu sklonost. To su stilske odrednice metafizičkoga slikarstva, nadrealističkoga slikarstva i slikarstva magičnoga realizma. Žanrovski gledano, ona je sklona portretu, krajoliku i veduti. Kada je riječ o likovnome jeziku, Marija Anđelić ima sklonost prema jasno definiranim oblicima, rabi kombinaciju jarkih i zagasitih boja te se služi kontroliranim rukopisom zamjetnoga, ali ne i nametljivoga duktusa. Bliska poetskome izričaju svoje imenjakinje, francuske slikarice Marie Laurencin, Anđelić njeguje izrazito lirski pristup odabranoj tematici, u kojem se snoviti, simbolički prizori isprepleću s pejzažnim motivima, odnosno s motivima velegrada. Ti su motivi preuzeti tek s figurativnim naznakama da bi bili ispunjeni slobodnim kolorističkim tretmanom. Iako se slikarica oslanja na konkretne predmetne motive, ona ih svojim slobodnijim likovnim pristupom pretvara u znakove i simbole koji nadilaze puku predmetnu stvarnost. Na taj način ona ih takoreći navodi da progovore o njezinim unutarnjim stanjima, o njezinim poetskim preokupacijama i na kraju - o njezinu doživljaju slikarstva kao samosvojne izražajne discipline.
Daniela Pal Bučan
