Mladi likovni umjetnici u knjižnici: Luka Hrgović

Ciklus Mladi likovni umjetnici u knjižnici u odabiru Feđe Gavrilovića nastavlja se posljednji put u ovoj godini izložbom Crollywood autora Luke Hrgovića. U sklopu otvorenja bit će predstavljen i zajednički katalog ciklusa izložbi Mladi likovni umjetnici u knjižnici Marije Jurić Zagorke 2016.

Često se žalimo na kvalitetu novijega hrvatskoga filma – na izvještačene dijaloge, forsirane socijalne ili povijesne teme, opterećenost artizmom bez poznavanja filmskih zakonitosti koje priču čine protočnom, dinamičnom i bistrom, poput gorske rijeke. No, filmska umjetnost u Hrvatskoj ima svoju tradiciju i brojna značajna imena, primjerice redatelje poput Petra Krelje, Zorana Tadića, ili Krste Papića, koji su krajem 1960 – tih, zbog proučavanja filmova američke produkcije bili prozvani „hičkokovci“ (termin je skovao redatelj i komediograf Fadil Hadžić želeći im se narugati, međutim, danas se čini da je ta kovanica jedino po čemu će se pamtiti taj čovjek svih režima). Činjenica je da su brojni hrvatski filmaši upoznati s tradicijom staroga i novog Hollywooda. Na iste se izvore referira i Luka Hrgović u svome opusu. Njegove filmske inspiracije, od Građanina Kanea, do Blade Runnera, gotovo su uvijek ostvarenja moćnih kalifornijskih studija. Snivajući transatlantičke blockbustere, Hrgović negira svoje neposredno okruženje: tradicija hrvatskoga filma za njega ne postoji, on stvara mimo nje, unatoč njoj i svojevoljno bez ikakva dodira s njome.
Od svojih filmskih početaka, još u srednjoj školi, kada je radio persiflaže kultnih američkih filmova, pa do danas kada snima kratki SF Slice of Life, temeljen na vizualnoj estetici Blade Runnera, Hrgović svoje filmove producira samostalno. Svu industriju potrebnu za snimanje jednog filma on uspostavlja u studiju sagrađenom u garaži svoje kuće na Borčecu. Cijela filmska ekipa (Erwin Panofsky je film, kao umjetničko djelo koje u sebi sadrži kreativne napore brojnih pojedinaca različitih zanata, usporedio sa srednjovjekovnom katedralom) većinom su njegovi prijatelji, a filmove u posljednje vrijeme najčešće snima sam, te za njih radi ono što mu je uža specijalnost: praktične i kompjutorski generirane efekte. Taj mali i plodni Hollywood pokraj Zagreba egzistira bez dodira s institucijama hrvatske filmske produkcije, ali to ga ne sprječava u tome da svoja ostvarenja propagira (ponovno, u američkoj maniri) kao visokoproducirane filmove.
Ova izložba pokazuje dio Hrgovićevih filmskih plakata, koje je sam dizajnirao i koji prate estetiku filmova koje oglašavaju. Tu je hičkokovski poster za špijunski triler, poster za exploatation film, za TV seriju iz 1970-tih, kao i za filmove znanstvene fantastike, njegova omiljenog žanra. Iako plakate sada gledamo izdvojeno od filmova, oni su samo jedan detalj koji uspješno stvara dojam njihove raskošne produkcije, te služe kao podsjetnik da je zanimljivu i poticajnu umjetnost moguće stvarati i bez ikakvoga državnog odobrenja., piše Feđa Gavrilović.

Luka Hrgović rođen je 1986. u Zagrebu. Godine 2011. završio je ALU u Zagrebu, smjer novih medija. Bavi se filmom i filmskim efektima. Autor je mnogih glazbenih spotova, kratkometražnih i eksperimentalnih filmova, kao i jednog dugometražnoga filma (Etida, 2010).


POPIS IZLOŽENIH RADOVA

• Beuys's Animosity, 2010, sitotisak, 70 x 45 cm.
• No Drugs, 2010, sitotisak, 50 x 70 cm.
• Nick & Cool: Nick character poster, 2010, digitalni isprint, 50 x 70 cm.
• Nick & Cool: Cool character poster, 2010, digitalni isprint, 50 x 70 cm.
• Zetstapo, 2012, digitalni isprint, 90 x 50 cm.
• Zetstapo: Zet officer character poster, 2012, digitalni isprint, 100 x 55 cm.
• Zetstapo: Robo-thug character poster, 2012, digitalni isprint, 100 x 55 cm.
• Slice of Life, 2016, digitalni isprint, 100 x 55 cm.