Može li nam SF pomoći da preživimo budućnost?

Živimo u svijetu u kojem sadašnjost sve brže sustiže budućnost. Previsoke temperature i vremenske nepogode sve su češće, sat sudnjeg dana otkucava na devedeset sekundi do nuklearnog rata, umjetna inteligencija upala je na velika vrata sa svojim mogućnostima da nas sve učini nezaposlenima i dezinformiranima, a sve više bogatstva i moći koncentrirano je u rukama sve manjeg broja tehnokratskih mogula. A to je samo vrh ledenog brijega.

Ako na to gledamo samo kao na vrišteće naslove s današnjih portala, stvari izgledaju prilično tmurno, ali što ako se sjetimo da se tim i takvim temama već barem dvjesto godina bave i književnici, od kojih su mnogi prilično promišljeni i dobri pripovjedači?

Tu nam se već otvara široko polje mogućnosti, od mekog eskapizma do dubokog poniranja u pitanje „Što ako?“ da bismo možda odgovorili na pitanje „Što sad?“ Moraju li genetički inženjeri obavezno čitati „Frankensteina“ Mary Shelley, što o totalitarizmu i društvu ugode imaju reći Zamjatin i Huxley i nudi li Herbertova „Dina“ dobar recept za emancipaciju usred resursnog imperijalizma samo su neka od pitanja koja nam SF nameće.

O raznim tehnikama preživljavanja koje nam SF nudi na Noć knjige u Knjižnici Savica razgovarat će Vedran Ilić-Dreven, Jelena Janjić i Emanuel Ježić-Hammer uz moderatoricu Anu Jembrek. Neki su nas pisci SF-a mamili letećim automobilima, drugi nas plašili hordama gladnih kanibala, često su promašivali u predviđanjima, ali uvijek su nam nudili povod za raspravu. Pridružite nam se, jer budućnost je tu.

Ana Jembrek moderatorica je knjiškog bloga Knjige su moj svijet. Voditeljica je nekoliko književnih klubova. U svom radu posebni naglasak stavlja na širu popularizaciju žanra.

Vedran Ilić-Dreven oduvijek voli znanstvenu fantastiku. Puno čita i zanima ga povijest žanra, što stranog što domaćeg. Ono što mu oduzima vrijeme od čitanja posao je programera.

Informatičarka danju, spisateljica i čitateljica SF-a noću, Jelena Janjić uvijek traži SF knjige koje će postaviti pitanja na koje odgovor nije ni jednostavan ni bez posljedica - što teža dvojba, to bolje, jer onda može više raspravljati o njoj.

Emanuel Ježić-Hammer diplomirao je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao prevoditelj i lektor. Član je žirija za dodjelu nagrade SFERA. Ponekad i piše.