Narodne nošnje Zagreba i zagrebačke okolice
Mjesec hrvatske knjige
25.10.2018. | četvrtak
Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić
Početak događanja: 9:00 sati
Dječji odjel
Damir Kremenić
Etnolog Damir Kremenić održat će predavanje na temu Narodne nošnje Zagreba i zagrebačke okolice za učenike četvrtih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Uz poznatu šestinsku, gračansku, remetsku, markuševečku bit će riječi i o nošnjama Jakuševca, Trnja, Petruševca, Stenjevca... Govorit će o nošnjama koje su se koristile za radne dane, svečanim nošnjama, tkaninama te načinima izrade tih nošnji.
Nošnja Zagrebačke županije prostorno je jako raznolika te je poznata po brojnim ukrasima i različitim tehnikama tkanja i vezenja. Prema etnografskoj tipologiji pripada panonskom kulturnom području. Izuzetak čini Žumberak čija nošnja pripada dinarskom kulturnom području. Nošnju, koja se sastojala od košulje, suknje, pregače, marame, hlača, rublja, obuće, kape, nakita..., šivale su u početku žene "šnajderice" sebi i svojim ukućanima, a kasnije se razvijaju zanimanja specijalizirana za izradu nošnji i njihovih dijelova ( tkalci, krojači, švelje, krznari, postolari, opančari, klobučari ).
Sastavni dijelovi nošnje isticali su obiteljski i društveni položaj pojedinca, dobnu pripadnost, zvanje i dr. Kako se seljački način života mijenjao i modernizirao, tako je i ta vrsta odjeće postupno nestajala iz svakodnevnog života da bi se u novije vrijeme koristila samo kod posebnih prigoda, za folklorne nastupe ili neke druge svečanosti. Reprezentativni primjerci čuvaju se u etnografskim muzejima i zbirkama kao dokumenti materijalne kulture minulih razdoblja.
Nošnja Zagrebačke županije prostorno je jako raznolika te je poznata po brojnim ukrasima i različitim tehnikama tkanja i vezenja. Prema etnografskoj tipologiji pripada panonskom kulturnom području. Izuzetak čini Žumberak čija nošnja pripada dinarskom kulturnom području. Nošnju, koja se sastojala od košulje, suknje, pregače, marame, hlača, rublja, obuće, kape, nakita..., šivale su u početku žene "šnajderice" sebi i svojim ukućanima, a kasnije se razvijaju zanimanja specijalizirana za izradu nošnji i njihovih dijelova ( tkalci, krojači, švelje, krznari, postolari, opančari, klobučari ).
Sastavni dijelovi nošnje isticali su obiteljski i društveni položaj pojedinca, dobnu pripadnost, zvanje i dr. Kako se seljački način života mijenjao i modernizirao, tako je i ta vrsta odjeće postupno nestajala iz svakodnevnog života da bi se u novije vrijeme koristila samo kod posebnih prigoda, za folklorne nastupe ili neke druge svečanosti. Reprezentativni primjerci čuvaju se u etnografskim muzejima i zbirkama kao dokumenti materijalne kulture minulih razdoblja.
