Nobelova nagrada za fiziku 2022.

Danas u mirovini, prof. Dorešić ima bogato radno iskustvo u području matematike i fizike. Objavio je više znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u najeminentnijim svjetskim časopisima. Radio je, među ostalim, kao profesor matematike i fizike u Matematičko-informatičko obrazovnom centru u Zagrebu, asistent u Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu, u Institutu Ruđer Bošković, u Ministarstvu prosvjete i športa te na mnogim drugim važnim projektima kao što je kurikularna reforma i državna matura. Dragovoljac je Domovinskog rata. Odlikovan je odličjima: Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista. 
Prof. Dorešić smatra da nema fizike bez fizike 20. stoljeća i kvantne fizike nobelovaca Antona Zeilingera, Johna F. Clausera i Alaina Aspecta koji su proveli revolucionarne eksperimente koristeći zapletena kvantna stanja, gdje se dvije čestice ponašaju kao jedna jedinica čak i kada su odvojene. Niti jedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein, koji je teoriju ovakvog djelovanja 30 godina osporavao, nazvao "sablasnim djelovanjem na daljinu". Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. Intrigira i mogućnost da to "sablasno djelovanje na daljinu" ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu? Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikročestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sam je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasničnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću - u smislu objašnjenja prirodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji - ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom.