Popperova politička teorija danas

 Karl Popper, jedan od najvećih filozofa XX stoljeća preminuo je pred dvadeset godina - 17. rujna 1994. godine. Ostavio je za sobom velik i naoko dosljedan opus, filozofiju koja  je pokušala objediniti metodologiju prirodnih i društvenih znanosti. No, današnja kriza, visoka nezaposlenost, visoke razine državnih dugova i nagli rast socijalnih (imovinskih) nejednakost unutar pojedinih demokratskih društava čini se da najviše aktualiziraju pitanja njegove političke i moralne filozofije. Što bi Popper predložio političarima i građanima danas? Kakve bi izlaze iz krize ponudio? Jesu li njegove kritike historicizma, i preporuke za ostvarenje otvorenog društva, detaljno obrazložene u knjizi Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji (1945), i danas dovoljno aktualne da nam daju odgovor na spomenuta pitanja? Još preciznije: jesu li filozofske upute o pogreškama mišljenja, odnosno o nužnim promjenama naših intelektualnih stavova, dovoljne za poboljšanje, za postupni socijalni inženjering kojim bismo mogli popraviti današnje društveno stanje? Možemo li iz Popperove filozofije rekonstruirati „što bi Popper danas rekao“? Bi li nas njegove upute svrstale u skupinu koja se danas zalaže za „stezanje kaiša“ javnih financija, ili pak u skupinu onih koji zagovaraju monetarnu ekspanziju, odnosno prebacivanje tereta na buduće generacije? Koliko bi važnim Popper danas smatrao pitanje socijalne nejednakosti? Što bi mu bilo važnije: srediti javne financije, ili zahtijevati od države (i građana) da glasaju za mjere kojima će se smanjiti socijalna nejednakost? Ili još jednostavnije: bi li Popper danas bio na lijevoj ili na desnoj strani političkoga spektra?
Pregledom Popperovih djela, čini se da njegova djela iz političke filozofije nastala u „tri faze“ autorova života, možemo pročitati na posve suprotne načine. Čini se kao da bi nam ta djela mogla pružiti uporište za kontradiktorne prijedloge o izlazu iz postojeće socijalne, političke i ekonomske krize.