Preko granica - o književnom prevođenju s Krešimirom Krnicom i Đurđicom Čilić
Mjesec hrvatske knjige
25.10.2023. | srijeda
Knjižnica Dubrava
Početak događanja: 18 sati
Odjel za odrasle
Ibis grafika i Darko Tomas (Cropix)
U Mjesecu hrvatske knjige, posvećenom književnom prevođenju, u goste nam stižu sveučilišni profesori, književnici i prevoditelji sa slovenskog, urdskog, hindskog, njemačkog, poljskog i engleskog jezika, Krešimir Krnic i Đurđica Čilić. Susret će se održati u srijedu, 25. listopada 2023. godine, u 18 sati u Knjižnici Dubrava.
ĐURĐICA ČILIĆ rođena je 1975. Godine 1999. diplomirala je na studiju polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2005. obranila je magistarski rad pod naslovom Uloga povijesti u poeziji Zbigniewa Herberta, a doktorski rad Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza obranila je 2010. U zvanje docentice izabrana je 2014., a u zvanje izvanredne profesorice 2020. godine. Od ak. god. 2017./'18. do 2020./'21. bila je pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća i književne recenzije. Sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Poljskoj. S Jolantom Sychowskom-Kavedžijom uredila je knjigu Moć ukusa Zbigniewa Herberta, izbor iz opusa (2009.), a s profesorom Daliborom Blažinom zbornike radova Stoljeće Czesława Miłosza (2013.) i Witkacy i drugi (2016.). Objavila je dvije zbirke priča, Fafarikul (2020.) i Novi kraj (2022.). Prevodi suvremenu poljsku poeziju i prozu (Adam Zagajewski, Wisława Szymborska, Ewa Lipska, Bronka Nowicka, Olga Tokarczuk, i dr.) te knjige za djecu s engleskog i njemačkog jezika.
KREŠIMIR KRNIC rođen je 1964. godine. Završio je studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1994. godine na studiju književnosti. Od 1989. godine zaposlen je na Katedri za indologiju Odsjeka za Indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je zaposlen kao viši predavač. Predaje predmete vezane uz hindski jezik i književnost, sanskrt i sanskrtsku epsku književnost te uz temelje indijske civilizacije. Objavio je niz znanstvenih i stručnih radova. Osim stručnim indološkim radom zanima se i za računalnu tipografiju te grafički uređuje knjige sa zahtjevnijim tipografijama. Prevodi s urdskog, hindskog, engleskog, njemačkog i slovenskog jezika. S engleskog jezika često prevodi stihovane slikovnice, osobito autorice Julije Donaldson, uključujući i svjetske hitove kao što su Grubzon, Najotmjeniji div u gradu, Mjesta ima na metli svima. Osim književnih prijevoda prevoditelj je i knjige A. F. Stenzlera Sanskrtska početnica. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i sudionik međunarodnog projekta za poticanje čitanja, namijenjenog djeci vrtićke i školske dobi, pod nazivom Naša mala knjižnica.
Pridružite nam se u razgovoru s ovih dvoje zanimljivih ljudi koji pomiču ne samo kulturne, informacijske i umjetničke granice, nego i granice prevoditeljskoga posla svojim pristupom. Radujemo se vašem dolasku!
ĐURĐICA ČILIĆ rođena je 1975. Godine 1999. diplomirala je na studiju polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2005. obranila je magistarski rad pod naslovom Uloga povijesti u poeziji Zbigniewa Herberta, a doktorski rad Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza obranila je 2010. U zvanje docentice izabrana je 2014., a u zvanje izvanredne profesorice 2020. godine. Od ak. god. 2017./'18. do 2020./'21. bila je pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća i književne recenzije. Sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Poljskoj. S Jolantom Sychowskom-Kavedžijom uredila je knjigu Moć ukusa Zbigniewa Herberta, izbor iz opusa (2009.), a s profesorom Daliborom Blažinom zbornike radova Stoljeće Czesława Miłosza (2013.) i Witkacy i drugi (2016.). Objavila je dvije zbirke priča, Fafarikul (2020.) i Novi kraj (2022.). Prevodi suvremenu poljsku poeziju i prozu (Adam Zagajewski, Wisława Szymborska, Ewa Lipska, Bronka Nowicka, Olga Tokarczuk, i dr.) te knjige za djecu s engleskog i njemačkog jezika.
KREŠIMIR KRNIC rođen je 1964. godine. Završio je studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1994. godine na studiju književnosti. Od 1989. godine zaposlen je na Katedri za indologiju Odsjeka za Indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je zaposlen kao viši predavač. Predaje predmete vezane uz hindski jezik i književnost, sanskrt i sanskrtsku epsku književnost te uz temelje indijske civilizacije. Objavio je niz znanstvenih i stručnih radova. Osim stručnim indološkim radom zanima se i za računalnu tipografiju te grafički uređuje knjige sa zahtjevnijim tipografijama. Prevodi s urdskog, hindskog, engleskog, njemačkog i slovenskog jezika. S engleskog jezika često prevodi stihovane slikovnice, osobito autorice Julije Donaldson, uključujući i svjetske hitove kao što su Grubzon, Najotmjeniji div u gradu, Mjesta ima na metli svima. Osim književnih prijevoda prevoditelj je i knjige A. F. Stenzlera Sanskrtska početnica. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i sudionik međunarodnog projekta za poticanje čitanja, namijenjenog djeci vrtićke i školske dobi, pod nazivom Naša mala knjižnica.
Pridružite nam se u razgovoru s ovih dvoje zanimljivih ljudi koji pomiču ne samo kulturne, informacijske i umjetničke granice, nego i granice prevoditeljskoga posla svojim pristupom. Radujemo se vašem dolasku!
