SAŽETAK
Aristotel iz Stagire (384. – 322. pr. Kr.), učenik Platona i učitelj Aleksandra Velikog, je grčki filozof koji nam je ostavio najcjelovitiji pogled na svijet, kako u pogledu čiste („prve“) filozofije, tako i u pogledu prirodnih znanosti (fizike, astronomije, biologije). Iako su njegove prirodoznanstvene teorije pobijene u dvije znanstvene revolucije (u 17. i 20. stoljeću), dublja analiza otkriva da Aristotelova teorija četiriju principa ili uzroka (djelatni, svršni, materijalni i formalni) omogućuje bolje razumijevanje naravi prirodnih pojava. U predavanju će se pokazati kako je moguće dosege suvremene fizike, kako klasične tako i kvantne, tumačiti kroz prizmu Aristotelove filozofije.

 

Nenad Raos, rođen 1951. u Zagrebu, je doktor prirodnih znanosti iz područja kemije, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Do umirovljenja je radio u zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) baveći se bioanorganskom i teorijskom (računalnom) kemijom. Autor je i koautor stotinjak znanstvenih i stručnih radova iz područja teorijske kemije, povijesti znanosti, kemijske izobrazbe i komunikacijskih vještina u prezentaciji znanstvenih rezultata kako stručnoj tako i široj javnosti. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti. Napisao je više od dvije tisuće znanstveno-popularnih članaka, 15 znanstveno-popularnih knjiga te, u koautorstvu, dva sveučilišna udžbenika. Godine 2003. dodijeljena mu je Državna godišnja nagrada za promidžbu i popularizaciju znanosti.