Ovo izdanje predstavlja prvu detaljnu studiju razvoja domaće proizvodnje tzv. šelak ploča, tj. gramofonskih ploča na 78 okretaja u minuti. U ukupno 40 članaka iz pera 20 međunarodnih autora na gotovo 800 stranica analizirana je produkcija i rad triju najranijih diskografskih tvrtki sa sjedištem u Zagrebu - Edison Bell Penkale, Elektrotona i Jugotona. Diskografija je sagledana u širem političkom, društvenom i kulturnom kontekstu, a premrežena je drugim "polugama" glazbenog života, poput radijske i filmske industrije, kazališne i kabaretske scene, glazbenih festivala i notnog izdavaštva. Temeljena je na bogatom arhivskom materijalu i starim zvučnim snimkama, a posebnu vrijednost ima fino tkanje povijesnih narativa dopunjeno etnografskim terenskim istraživanjima. S ciljem približavanja znanstveno-stručnog sadržaja širokom krugu čitatelja, grafičko je oblikovanje prilagođeno udobnom i refleksivnom čitanju. Sedam tematski strukturiranih poglavlja, obogaćenih ilustracijama i fotografijama, analizira čimbenike koji su oblikovali rad lokalnih diskografa te njihov utjecaj na društvene identitete i razvoj tehnološkog i kulturnog aspekta glazbenog tržišta u kontekstu domaće i međunarodne diskografske industrije. Djelo ispunjava važnu prazninu u regionalnoj povijesti zvuka i medija.

 

Izdanje je rezultat četverogodišnjeg (etno)muzikološkog projekta Hrvatske zaklade za znanost s naslovom "Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih" koji se odvijao između 2020. i 2024., a na kojem je surađivalo osmero etnomuzikologa i muzikologa iz Hrvatske:

Naila Ceribašić (voditeljica), Joško Ćaleta, Tanja Halužan, Irena Miholić i Dora Dunatov s Instituta za etnologiju i folkloristiku,

Nada Bezić iz Hrvatskog glazbenog zavoda te Željka Radovinović i Jelka Vukobratović s Muzičke akademije u Zagrebu.

 

Nakladnici izdanja (2025) su Institut za etnologiju i folkloristiku te Znanstvena založba Filozofskog fakulteta u Ljubljani.