Romani koji su obilježili 2015.

Zoran Ferić  (Zagreb, 1961.) diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu  i od 1994. radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XVIII.  gimnaziji. Prva knjiga, zbirka priča Mišolovka Walta Disneya objavljena mu je 1996. S još trojicom autora objavio je 1998. zbirku priča Quatro stagioni. Za knjigu Anđeo u ofsajdu objavljenu 2000. dobio je Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine  i nagradu Ksaver Šandor Gjalski. Njegov roman Smrt djevojčice sa žigicama objavljen je 2002., a Djeca Patrasa (2005.), koji je, s obzirom na to da radi u školi, neke iznenadio hrabrim odabirom teme u kojem opisuje ljubav između sredovječnog profesora i 17-godišnje učenice. Velik roman Kalendar maja objavio je 2011. i dobitnik je književne nagrade Kiklop 2012. za prozno djelo godine. Najnoviji mu je roman Na osami blizu mora objavljen 2015. Redovito održava radionice kreativnog pisanja u Booksi, iz kojih su već izniknuli književni pokret Eventualizam i neki novi autori poput Darija Rukavine i Igora Kokoruša. Osim toga, Ferić je čest gost na raznim festivalima  nekadašnjeg FAK-a te je aktivan i kao član žirija pri izboru nekih književnih nagrada. Od  domaćih autora izdvaja Šoljana, Novaka, Jergovića, Popovića, Pavičića, Dežulovića, Brešana, Tomića i Radakovića. 
Borivoj Radaković (Zemun, 1951.) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je komparativnu književnost i jugoslavistiku. Osamdesetih je uređivao kulturnu rubriku u zagrebačkom Oku. Saša Stanić je 2010. napisao: „Iako autor nevelika opusa, Borivoj Radaković jedna je od značajnijih figura hrvatske suvremene književnosti, bez koje bi ona vjerojatno i izgledala ponešto drukčije. Početkom 90-ih, u vremenu koje je ubrzo postalo nesklono književnosti,(1) predstavio se kao autor bitno određen rock and roll kulturom s velikom sklonošću prema literarnim eksperimentima, pa čak možemo reći, i rubnim područjima tekstualnosti. Na samome kraju 20. stoljeća pak, kao supokretač FAK-a, bio je jedan od »krivaca« za vraćanje uvijek potrebne živosti u književna zbivanja, kao i za postanak knjige temom »vrijednom« medijske pažnje.(2) Ne treba zaboraviti i na njegovu posredničku ulogu u upoznavanju hrvatske kulture s britanskom suvremenom književnošću, kao i obratno. Nju je imao, a i dalje ima, zahvaljujući svojem prevoditeljskom radu i brojnim poznanstvima s engleskim piscima.(3)“ Objavio je roman Sjaj epohe (Mladost, Zagreb, 1990.), zbirke novela Ne, to nisam ja (prvo izdanje 1993., Azur, Zagreb; drugo prošireno 1999., Celeber, Zagreb) i Porno (vlastita naklada, 2002., Zagreb), knjigu drama Plavi grad (Hena com, Zagreb, 2002.) u koju su uvršteni kazališni hitovi Dobro došli u plavi pakao (Kerempuh, 1994.), Miss nebodera za miss svijeta (Kerempuh, 1998.) i Kaj sad? (Kerempuh, 2002.; Beogradsko dramsko pozorište, 2003.) , Zagreb, 1992.). Prevodi s engleskoga. Među ostalim preveo je djela H. Kureishija, W. Burroughsa, B. Gifforda ... Najnoviji  roman Što će biti s nama objavljen je 2015.
Jagna Pogačnik (Zagreb, 1969.) diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. g. djeluje kao samostalna književna kritičarka i nagrađivana prevoditeljica. Napisala je više od desetaka predgovora i pogovora za knjige suvremenih hrvatskih prozaika. Od 2000. godine stalna je književna kritičarka «Jutarnjeg lista» u kojem tjedno prati domaću proznu produkciju, te jedna od osnivačica i članica žirija Nagrade «Jutarnjeg lista» za domaću prozu. Kritički tekstovi prevođeni su joj na slovenski, njemački i francuski jezik. Neke od knjiga koje je objavila:  Prodavaonica tajni, izbor iz hrvatske fantastične proze, Znanje, Zagreb, 2001. Backstage, Izabrane književne kritike, Pop&Pop, Zagreb, 2002. Pssst! Knjige govore, (s Milovanom Tatarinom suautorica čitanke za 5. razred osnovne škole), Profil, Zagreb 2003. Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi, izbor iz nove hrvatske proze , Matica hrvatska, Osijek, Proza poslije FAK-a, Profil, Zagreb 2007., Tko govori, tko piše (antologija suvremene hrvatske proze), Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2008., Kombajn na književnom polju, HDP i Jesenski&Turk, Zagreb, 2012. Sa slovenskoga jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova objavljenih u periodici, desetak radio drama, te dvadesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Za prevođenje je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom «Kulturkontakta» iz Beča.