Sav živi svijet

Christiane Ritter u svojem putopisnom klasiku, koji se neprekidno objavljuje još od izlaska 1938. godine, opisuje godinu dana života na surovom i očaravajućem Svalbardu, gdje je, ponekad i potpuno sama, preživjela polarnu noć, svjedočila aurori borealis i pucanju leda, promatrala otporni život lišajeva i majušnog cvijeća, sprijateljila se s polarnom lisicom... i dokazala čitateljima da se žene u tom ledenom i mračnom krajoliku mogu snaći jednako dobro kao i muškarci. Knjigu punu zadivljujućih slika s njemačkog je prevela Sanja Lovrenčić, a opremljena je i izborom ilustracija same autorice. Sad nas Mikkl prati svim našim putovima kao vjeran pas. Kamo god pođemo, odjednom evo i njega, no ponaša se kao da nije s nama, nego slijedi neku svoju vlastitu stazu. Tu i tamo odšulja se iza kamenja, kao da se prikrada nekoj ptici. S lovcima se pak zaista igra skrivača oko velikih stijena - šćućuri se, viri i štekće od radosti kad je pametniji od lovaca. No onda se dogodi da iznenada prekine igru i odjuri ne okrećući se. Britanski prirodopisac, putopisac i pjesnik Edward Thomas dosad je bio nepoznat hrvatskoj publici, iako je u domovini smatran jednim od najvažnijih pjesničkih glasova s početka 20. stoljeća. Za ovo izdanje, koje je bogato oslikala Iva Valentić, priređivač i prevoditelj Goran Čolakhodžić sam je probrao neke od autovorih najboljih proznih i poetskih sastavaka, a napisao je i vlastiti "Dnevnik proljeća" kao hommage Thomasu i sastavio kritički predgovor koji našim čitateljima pojašnjava širi kontekst i važnost Thomasova djela za britanski pjesnički kanon, kao i za suvremenu ekokritiku. Nad krajem pjegavim od posljednjeg snijega Mudruju vrane grakćući iz gnijezda: S vrha briješća vide, nježnog k'o cvijet trava, Što mi dolje ne vidimo: Zima iščezava. Objavu knjiga financijski je podržalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a knjigu "Žena u polarnoj noći" i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.