Šešir od snova - Snježana Babić Višnjić

Postoji li veza između toga što ljudi sve manje nose šešire i toga da su ljudi sve manje pažljivi jedni prema drugima?  Klobučar Matek bi rekao da ima.
U maloj klobučarskoj radionici u Zagrebu, jedan od posljednjih preostalih klobučara Matej izrađuje šešir. Naraštaji Matekovih bave se klobučarstvom. Šešire oblikuju prema osobi koja će ga nositi i svaki je bio jedinstven, pa i više od toga. Tajna je da ti njihovi klobuci ispunjavaju želje svojim nositeljima.
Nakon razgledanja gotova djela, Matek dodaje u njegovu unutrašnjost neke tajne sastojke. No stalno ga prekidaju ljudi koji navraćaju u radionicu i pitaju prodaje li ovo ili ono, i on iznerviran ostavi otvorena vrata kroz koja propuh povuče šešir i odbaci ga visoko prema nebu. Uzrujani Matek pojuri da ga vrati, jer čarobni šešir ne smije biti pušten u svijet bez kontrole svojeg vlasnika…
Stotine priča namijenjenih najmlađima do rane adolescencije povezuje motiv čarobnog šešira  koji je izradio zagrebački klobučar čiji se zanat pomalo gasi jer sve manje ljudi traži šešir, a on nema nasljednika. Šešir,namijenjen posebnom klijentu,  uz pomoć vjetra „pobjegne“ iz klobučarnice i leti kroz svijet „nekontrolirano“ ispunjavajući želje.  Svaka je želja jedna priča i zaokružena cjelina, ali klobuk koji bježi i klobučar koji ga mora naći jer čarolija ne smije lutati svijetom bez kontrole održava laganu napetost djeteta da dozna što će dalje biti sa šeširom i kome će sljedeći dan „sletjeti“.
Kako bi zainteresirale različite osobnosti djece, ali i potaknule ih na drukčije razmišljanje,  neke su priče poput bajki dok su druge prilično realistične, u nekima šešir samo proleti, u drugima se zadrži duže. (Izvor: http://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr)

Snježana Babić Višnjić – Rođena 1969. u Zagrebu, gdje se školovala i gdje i danas živi. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu kroatistiku i južnoslavenske filologije, a danas je na toj istoj ustanovi na doktorskom studiju i piše dizertaciju o komediji umjesto da se samo smije svemu oko sebe. Dosad je dovršila dvadesetak drama koje su objavljivane po hrvatskim časopisima i zbornicima, a neke su izvedene na Hrvatskom radiju. Priče je objavljivala u hrvatskim književnim časopisima i čitane su na Hrvatskom radiju, a kratka priča „Suza“ inspirirala je i kazališnu predstavu u Gradskom kazalištu u Požegi gdje je bila i premijera njezine komedije „Posljednja pustolovina gospodina tutora“. Nadahnuta svojom djecom dosad je napisala dvjestotinjak priča za najmlađe koje su objavljivane u Vjesniku i više romana za djecu. Priče pak koje je namijenila odraslim čitateljima skupljene su u zbirku „Let nad staklenim stolom“. (Izvor: http://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr)