Škrinje, kovčezi ili sanduci u riječi i slici
Naziv škrinja poznat je gotovo u svim slavenskim te u nekim europskim jezicima. Osim naziva škrinja koristi se i naziv ambar, banka, hr(b)tnica, kasela, kasun i kasunić, kobilaš i kobilan, kovčeg, kučka škrinja, lada, la(t)ca i ladica, lajt, roga, sanduk, sedlača, sigečanka, skrija, šarena te bijela sigečka, škripača. Riječ škrinja stvorena je prema latinskoj riječi scrinium, a u hrvatskom jeziku je prvi put zabilježena u 15. stoljeću: Materi da se da sukna lakat 10 …. i kotel i skriniu, i tri vrče (oporuka kapetana Tomana Matešića u Ugljanu 1466.) te u djelima M. Držića. Majstor koji izrađuje škrinje nazvan je škrinjar odakle su i prezimena Škrinjar i Škrinjarić.Škrinja je najstariji predmet korišten za opremu doma. Polazni je oblik svom pokućstvu za spremanje odjeće, posoblja i dragocjenosti. Iz nje su se razvili jednokrilni i dvokrilni ormari, kredenc i komoda. Izrađivane su prema narudžbi. Svaki ukras je naplaćivan te je količina izvedenih ukrasa izraz imovinske moći naručitelja. Ukrašavana je zarezivanjem oštrim predmetom (crtorez), rovašenjem (duborez), izrezivanjem (na proboj), opaljivanjem te bojenjem. Najčešći su geometrizirani ornamenti te biljni ukrasi. Zoomorfni i antropomorfni motivi su rjeđi. Često se u unutrašnjosti poklopca nalazi oslikan motiv drvo života okužen dvjema pticama.
Izložba u Knjižnici Medveščak prikazuje škrinju kao predmet kulturne baštine opisan i oslikan u književnim i likovnim djelima. Izloženi su i originalni radovi učenika devet srednjih obrtničkih škola iz Hrvatske koji su sudjelovali u nacionalnom projektu redizajna tradicijske hrvatske škrinje.
Izložba je postavljena uz suradnju s Drvodjeljskom školom iz Zagreba, Institutom za etnologiju i folkloristiku i Ozanom udrugom sa socijalno-humanitarnim ciljevima iz Zagreba. U postavljanju izložbe sudjelovali su učenici Drvodjeljske škole iz Zagreba i njihova profesorica Svjetlana Mihelić te studentice Filozofskog fakulteta iz Zagreba - Odsjek informacijskih i komunikacijskih znanosti Paula Mikeli i Martina Polenus.
(ilustracija)
MORNARSKA ŠKRINJA, 1878.
drvo, oslikano, 39,5 x 130 x 45,5 cm
DUM PM 648 - Zbirka Dubrovački muzej