Sociologija dijaloga

 Doc. dr. sc. Ivan Burić
Postomoderna se može promatrati kao duh vremena, prijelom epohe, razočarenje s velikim emancipatorskim idejama moderne, multidiskurzivnost ali i kao svojevrsni heuristički okvir. U društvenim znanostima u zadnjih nekoliko desetljeća taj heuristički okvir intenzivno se koristi kao svojevrsni zajednički nazivnik pogodan za objašnjenje i razumijevanje brojnih društvenih, ekonomskih, političkih i ideoloških fenomena. Potrošnja, fenomeni konzumerizma, promjene u potrošačkim navikama, pojave novih obrazaca potrošnje na razmeđu milenija također se mogu promatrati iz perspektive navedenog postmodernog okvira.
Polazeći od nekih bazičnih ideja postmoderne kroz izlaganje će se pokušati objasniti razlike u transformacijama produkcijske i konsumpcijske sfere tijekom zadnjih pola stoljeća. U kontekstu produkcije naglasak će biti stavljen na činjenicu da se produkcija suvremenih ekonomskih dobara u velikoj mjeri može promatrati kao proizvodnja objekata nematerijalnog sadržaja, tj. brendova kao svojevrsnih afektivnih ili kulturalnih označitelja. U kontekstu  konsumpcijske sfere apostrofirati će se promjene koje su kroz zadnjih pola stoljeća obilježile socijalno značenje potrošnje, promjene u načinu „potrošačke socijalizacije" te promjene u samoj suštini konzumacije koje kao svojevrsni zadnji stadij potrošačke postmodernizacije rezultiraju fenomenima „radnih potrošača", „koprodukcije" te „komunalne potrošnje".
 
Doc. dr. sc. Vatroslav Škare
Digitalne tehnologije najprije su osnaživale poduzeća, omogućavajući im približavanje potrošačima. Posljednjih desetak godina digitalne tehnologije značajno osnažuju potrošače, omogućujući im potpuno novu ulogu u odnosu na poduzeća. Potrošač više nije meta, već postaje partner poduzeća. Kako se u tom novom odnosu snalaze potrošači, a kako poduzeća? Jesu li potrošači svjesni gubitka privatnosti? Znaju li se poduzeća nositi s negativnim emocijama potrošača? Je li sve navedeno uistinu promijenilo marketing?