Stanislav Habjan: Cherryland On My Mind
Cherryland On My Mind, već u svojoj podnaslovnoj sintagmi - izložba pjesama - nudi osobit pogled: mogućnost gledanja pjesme, ali i čitanja slike. Spajanjem različitih umjetničkih iskaza, izloženi radovi Stanislava Habjana navode nas da nakon čitanja stihova, čitamo i sliku. Sama pjesma govori iz sebe, iz jezika, često nešto jezikom nedohvatljivo, neiskazivo. U odnosu na sliku ona govori još nešto, otklon postoji, ona se obraća slici koja joj potom odgovara. Riječ je o njihovu dijalogu, više no o njihovoj fuziji.Promišljajući odnos slike i teksta, na istovremeno apstraktan i slikovit način, autor u razgovoru za portal dizajn.hr ističe:
“Priča i slika, ako su zajedno u nekom formatu, ne smiju govoriti isto. One interno moraju isto misliti, ali tek se iz njihovog međusobnog na prvi pogled raskoraka, stvara potreban međuprostor u kojemu pluta plovak.”
Plovak je taj titrav i drhtav, neuhvaćen u čvrste okvire koji se šire, čije se granice tek u daljini naziru. Sloboda njegova plutanja istodobno je neprikosnovena i varljiva. Krivih čitanja nema, možda jedino nedovoljno pažljivih, suviše ležernih, ali i ona se broje. U tom prostoru čitanja sve je moguće - i potpuna poklapanja i nemoguće varijante i mistifikacije koje su istinite i istine koje vode putovima drumskim. Međuprostor otvara različite mogućnosti čitanja i razumijevanja.
Kad Trešnjevka utone u misao, i misao dodirne njezine ljude, znakove i ceste, izranja svijet prošlosti vezan uz bezvremenost. Put slobode jasan je i čist, od igre do sna, njegov je obris već ranije znan, njegove prolaznice su riječi i slike. Valovi, onog živog što je bilo i onog vječnog što će biti, nadolaze, a zraka sunca i zalutali pjev putokazi su stvaranja i smisla. Od Trešnjevke do vječnosti. From Her to Eternity.
Ideja, započeta i utjelovljena u području književnog i likovnog, kod Habjana se često izvedbom pretače u glazbeni iskaz, dobiva još jednu dimenziju i nadilazi sve. Sadržaj se nastavlja u problematici forme. Ono pjesničko apstrahira, postaje neizgovorljivo, od dijela književnosti postaje pojam širi od umjetnosti same.
Cesare Pavese u svom dnevniku naziva mitskom onu glavnu sliku svakoga pisca, nezamjenjivu po formi, jedinstvenu, kojoj se njegova mašta uvijek vraća i koja je simbol cjelokupnog njegovog iskustva. Kod Stanislava Habjana, u jednoj je takvoj zamišljenoj slici dječje igralište i neka eterična nit koja igru povezuje, kao dim ili dah. U krajoliku te slike naslućuju se mladost i odlasci, život i njegovo preslagivanje u neke nove atome, ljubav.
U knjizi Otajstvo vjere, Jon Fosse ističe kako svaki pravi pjesnik može napisati samo jednu pjesmu i slušajući je, on stalno pokušava iznova, jer tu pjesmu nikada ne može izreći. I to se, kazuje dalje, ne odnosi samo na poeziju, već i na umjetnost općenito, navodeći pritom slikarstvo i glazbu.
Stanislav Habjan piše svoju pjesmu stihom, prozom, slikom, glazbom. To je autorov pokušaj da sve njegovo umjetničko isto misli, povezuje se, plovi. Ono pjesničko postaje vidljivo u različitim načinima umjetničkog izraza. Fosse: Poezija se iznenada pojavljuje svugdje.
Svoju pjesmu piše zaneseno, uvjereno i uvjerljivo, sa znatiželjom i posvećenošću svakodnevno čudesnom. S hedonizmom kirenjana, jedne od sokratskih filozofskih škola. Ali kod njega nalazimo i elemente druge onodobne grčke škole, kiničke (grč. kynos - pas), čiji predstavnici odbacuju sve nepotrebno i ustraju u ogoljenosti i asketizmu. Zanosu i užitku unatoč, probije se kod Stanislava Habjana i jednostavna ironija i drskost Diogena kinika, koji sa svijećom usred podneva po gradu traži čovjeka. To kiničko ponekad možemo čitati i u minimalizmu ilustracije: crni okvir, mjestimično razlomljen / neutralna siva podloga, crvena slova / prazno mjesto - 107. Indijski konj.
Ono iskričavo, zaigrano, osjetilno, raspline se katkada i pretvori u nešto drugo, u paučinu utjehe, u kapi kiše, u ono bestjelesno. There is no mystery so great as Misery, govori Sretni princ maloj lastavici u priči Oscara Wildea. Kod Habjana pak, Mystery odnosi pobjedu, ustrajno i nepopustljivo. S odlučnošću da se Jadu ipak povremeno pokaže prkos.
Aleksandra Franković
Literatura:
Fosse, J. (2025). Otajstvo vjere: razgovor Jona Fossea i Eskila Skjeldala. Zagreb: Naklada Ljevak.
Habjan, S. (2020). Stanislav Habjan: Između priče i slike prostor je lova i dizajnerske igre. Intervju s autorom vodila O. Mušćet [citirano: 2025-08-25]. Dostupno na:
https://dizajn.hr/blog/stanislav-habjan-izmedu-price-slike-prostor-je-lova-dizajnerske-igre/
Paveze, Č. (1979). Umešnost življenja: dnevnik 1935-1950. Beograd: Nolit.
Wilde, O. (1994). The Happy Prince and other stories. Ware: Wordsworth Editions Limited.
From Her to Eternity - naslov pjesme i istoimenog albuma grupe Nick Cave and the Bad Seeds
O izložbi i autoru:
Cherryland On My Mind donosi tridesetak formata ilustriranih tekstova — ili tekstom komentiranih slika — i tri male instalacije. Poetski zapisi na različite načine korespondiraju s fotografijama ili crtežima čiji su dio. Tematski, tekstovi se bave djetinjstvom, odrastanjem, životnim odnosima i nestajanjem na jednom određenom prostoru, nekada predgrađu, danas gradu. Dok zrela dob sagledava i prosljeđuje univerzalne spoznaje na osnovu vlastita iskustva, ulice djetinjstva postaju mitološki ambijenti izvan svojega vremena i prostora. Dodatnu dimenziju izloženim pjesmama donosi njihova izvedba uživo na zatvaranju izložbe, 13. studenoga 2025. u 19 sati, u interpretaciji autora i njegovih prijatelja glazbenika.
Stanislav Habjan multimedijski je umjetnik, dizajner i pisac koji kroz svoj rad spaja književnost, vizualne umjetnosti i performans. Posljednjih godina, u dijalogu s glazbom, ostvaruje niz performansa s umjetničkim kolektivom Car je gol te s dvije glazbene predstave, Škola ljubavi i Kafka i sin. Opisne odrednice njegova stvaralaštva uključuju interdisciplinarnost, konceptualnost, dotjeranost jezika te izrazitu emocionalnost.
Izabrana djela:
knjige proze: Nemoguća varijanta (1984), Vrijeme i mi, PostApoc dijalozi (2020), Car je gol na kiši (2021), Otok ili kit (2022).
knjige poezije: Košulja na cvjetove i pjesme na struju (2020), Pjesma mladom umjetniku (2022).
knjiga razgovora: Prijatelj Stanislav, Dijalozi 2014-2014 (2025)
multimedijski projekti i performansi: BeCycled! (2006), Dućan metafora (2011-2013) Dijalozi (2014-2024), Car je gol (2019-2023), Škola ljubavi (2024), Kafka i sin (2024).
dizajnerski rad: desetljeća oblikovanja vizualnih identiteta za umjetničke projekte i festivale, art direktor novina Homo volans i magazina Nomad, plakati i katalozi za nastupe hrvatskih umjetnika na venecijanskom bijenalu (1997, 2003, 2005), niz dizajnerskih proizvoda, objekata, predmeta, instalacija, ambijenata. Hrvatsko dizajnersko društvo g. 2020. objavljuje knjigu plakata Stanislav Habjan, Neobjavljeno 1883-2023.
Dobitnik je nagrada za književnost, grafički dizajn i autorske projekte. Njegov roman Otok ili kit stimuliran je kao jedno od najboljih književnih ostvarenja g. 2021/2022. od strane Ministarstva kulture RH. O značaju i utjecaju njegove prve knjige, u zagrebačkoj Uraniji u prosincu 2024. održan je znanstveno-stručni kolegij 40 godina Nemoguće varijante i naslijeđe 80-tih u hrvatskoj književnosti.
Izložba Cherryland On My Mind početak je projekta Vraćam te Zagrebe sebi, multimedijskog programa koji se ostvaruje uz potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba, Centra za kulturu Trešnjevka i Centra kulture Ribnjak.
