Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi

Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi / Galerija Prozori i Galerija VN

otvorenje: četvrtak, 9. 7. 2026.

Galerija Prozori, Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1 
18:00 - performans Čitanje korovu, Vjeran Vukašinović
19:00 - otvorenje izložbe 
Vjeran Vukašinović: Plutajuća / lebdeća pra-šuma - bilješke o jeziku Zemlje, 2026.
Hu Yun: Laliguras, 2026.

Galerija VN, Ilica 163 a
20:00 - otvorenje izložbe 
Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što, 2016. 
Franc Purg: Estetizirane informacije, 2014. - 2026.
20:30 performans Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo

Kustosice: Petra Dolanjski, Olga Majcen Linn i Suzana Marjanić
 
Naslov izložbe Staze leta ptica postale su rute izbjeglica, preuzet iz rada Dereka Robertsona (The flightways of birds have become the routes of flight for refugees), odnosi se na dvije povezane izložbene cjeline realizirane u Galeriji Prozori i Galeriji VN, koje kroz različite umjetničke pristupe otvaraju zajedničko tematsko polje migracija ljudi i ne-ljudi, prisilnih kretanja, granica i pitanja opstanka u svijetu obilježenom geopolitičkim, ekološkim i društvenim krizama. Kroz umjetničke radove Hu Yuna i Vjerana Vukašinovića u Galeriji Prozori te Damira Bartola Indoša, Tanje Vrvilo i Franca Purga u Galeriji VN, obje izložbe uvode u fokus vidljivost Drugih Drugih (ne samo ljudi nego i biljnih, životinjskih i drugih ne-ljudskih aktera koje kapitalocen često svodi na resurse).
U Galeriji Prozori umjetnik Hu Yun u radu Laliguras polazi od biljaka koje se prilagođavaju kontaminiranim okolišima i tragovima ljudske industrijske aktivnosti, pritom uspostavljajući paralelu između migracija biljnih vrsta i iskustava migrantskih radnika te otvarajući pitanje različitih oblika opstanka u promijenjenim ekološkim i društvenim uvjetima. Vjeran Vukašinović kroz istraživanje biljnih mreža, kukaca, ptica i drugih prirodnih obrazaca otvara pitanja oblika komunikacije i inteligencije koji se odvijaju izvan ljudskog jezika te predlaže viševrsni dijalog s ne-ljudskim oblicima života. S tom će idejom u sklopu otvorenja izvesti performans čitanja korovu, pri čemu je riječ o uspjelim izdancima biljaka koje je iz vrta Dereka Jarmana prenio u novo stanište.
Istovremeno, radovi predstavljeni u Galeriji VN proširuju ovu perspektivu prema političkim i etičkim dimenzijama migracija. Šahtofon-predstava Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo tematizira tragediju sirijskih migranata stradalih tijekom pokušaja prelaska europske granice, ukazujući na posljedice dehumanizacije, zatvorenih granica i normalizacije ksenofobnih diskursa. Franc Purg u online projektu i interaktivnoj instalaciji Estetizirane informacije  povezuje podatke o globalnim krizama s reakcijama biljke opremljene senzorima, prevodeći ih u vizualne obrasce i otvarajući pitanje komunikacije između ljudskih i ne-ljudskih aktera te međuovisnosti različitih oblika života. Zajedno ovi radovi migracije sagledavaju kao širi planetarni proces u kojem se prepliću oblici života, a pitanje opstanka, ranjivosti i otpora postaje zajedničko ljudskim i ne-ljudskim akterima. 
Na kraju, ističemo da ova diptih viševrsna izložba o migracijama ljudi i ne-ljudi nastaje u kontekstu suvremenog svijeta u kojem su mogućnosti kretanja sve nejednakije raspoređene, kao i pod okriljem upozorenja da danas diljem svijeta postoji 74 granična zida (podatak iz 2025.), u odnosu na šest 1989. godine (kada „pada“ Berlinski zid), a još ih je u izgradnji. S izbjegličkim krizama u Europi i Aziji i porastom vlada koje se bore protiv imigracije, planet je sve više ispresijecan čeličnim barijerama, žičanim ogradama i bodljikavom žicom sa značajnim posljedicama  za migracije ljudi i ne-ljudi. Ili kao što poetski, ali  i upozoravajuće navodi Derek Robertson -„The flightways of birds have become the routes of flight for refugees“.

/////////////////////////////////

Hu Yun / Laliguras, 2026.
 
Laliguras polazi od istraživanja hiperakumulatora - biljaka koje u svojim tkivima pohranjuju iznimne količine metala - te njihove povezanosti s poviješću eksploatacije prirodnih resursa i migracija. Tijekom višegodišnjih putovanja Balkanom umjetnik je istraživao specifične biljne vrste koje rastu na serpentinskim tlima, ali i suvremene migracijske tokove radnika iz Afrike i južne Azije koji danas oblikuju društveni krajolik regije. Instalacija povezuje sirove materijale prikupljene na terenu, posebno razvijene pigmente inspirirane metalnim elementima prisutnima u hiperakumulatorima te papire obojene u suradnji s migrantskim radnicima iz Nepala koji žive i rade u Zagrebu. Kroz motiv boje, kao univerzalnog vizualnog jezika, rad uspostavlja vezu između ljudskih i više-od-ljudskih migracija, ukazujući na kretanja koja proizlaze iz potrage za resursima, radom i opstankom.
Rad je realiziran u suradnji s Man Kumari Shrestha, Nilam Sapkota Giri, Juni Gurung Ghale i Sangitom Chaudhary. 

Vjeran Vukašinović / Plutajuća/lebdeća pra-šuma - bilješke o jeziku Zemlje, 2026.

Prirodu razumijem kao sustav koji neprestano proizvodi i ponavlja uzorke i strukture - vidljive i nevidljive, osjetilne i nesvodive na jedno čitanje. Taj se sustav može promatrati kao svojevrsna „knjiga znakova” pred kojom kao umjetnik stojim kao pred stranim, nepoznatim tekstom. Uzorci koji postoje izvan nas istodobno se pojavljuju i unutar nas, stvarajući odnose odjeka i prepoznavanja između tijela i okoliša. Kroz dugotrajno opažanje, ponavljanje i upisivanje, moguće je približiti se toj jezičnosti zemlje. Ono što bića ponavljaju postaje ono što ona jesu. (Vjeran Vukašinović)
Rad polazi od istraživanja prirode kao složenog sustava komunikacije, sjećanja i međuovisnosti. Kroz tekst, zvuk, video i objekte, različiti oblici života - biljke, životinje, mikroorganizmi i ljudi - pojavljuju se kao povezani sudionici zajedničkog ekološkog svijeta. Instalacija okuplja fragmente promatranja prirode, uzorke i oblike koji proizlaze iz njezinih struktura te priče o malim, često zanemarenim bićima poput krijesnica, mrava, solitarnih pčela i drugih organizama, otvarajući pitanja prilagodbe, rasta i opstanka te ukazujući na skrivene procese koji oblikuju životne zajednice. Poput jezika koji se neprestano mijenja i raste, riječ je o drugačijim načinima gledanja i slušanja svijeta. Misao „Nije svaki rast usmjeren prema gore.“ postaje polazište za promišljanje razvoja koji se odvija kroz mreže odnosa, brigu i povezanost, a ne samo kroz linearni napredak.

Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što, 2016. - 2026.

Rad tematizira tragediju prisilnih migranata koji su 2015. godine stradali od gušenja u kamionu slovačke tvrtke HYZA tijekom pokušaja prelaska europske granice. U vozilu pronađenom nedaleko od Beča život je izgubilo 71 osoba, među kojima muškarci, žene i djeca, većinom iz Sirije. Ovaj događaj postaje polazište za promišljanje posljedica restriktivnih migracijskih politika, zatvorenih granica i procesa dehumanizacije ljudi u pokretu. Posebnu težinu tragediji daje činjenica da je ista tvrtka nekoliko mjeseci ranije emitirala antiimigrantsku reklamu u kojoj su migranti metaforički uspoređeni s pilićima koje treba ukloniti iz nacionalnog prostora. Rad otvara pitanje odnosa između svakodnevnih diskriminatornih poruka, političkih poruka isključivanja i stvarnih posljedica takvih društvenih stavova. U tom kontekstu predstava ne tematizira samo pojedinačni događaj, nego i šire mehanizme isključivanja, institucionalne ravnodušnosti i društvene proizvodnje neprijateljstva prema migrantima, upozoravajući na opasnosti normalizacije diskriminatornih diskursa u suvremenoj Europi. 

Franc Purg: Estetizirane informacije, 2014. - 2026.

Interaktivni online projekt i site specific prostorna instalacija koja prikuplja podatke uživo s interneta, uključujući slike i tekstove o izbjeglicama i ugroženim vrstama. Algoritam unutar sustava projekta automatski pretvara te podatke u formalne, estetski dojmljive vizualne slike. Proces interpretacije podataka moguće je zaustaviti dodirom listova sobne biljke, ali samo na nekoliko sekundi, nakon čega se vizualizacija podataka postupno razvija i postaje sve intenzivnija i šarenija. Projekt postavlja pitanje što se danas događa s online dokumentarnim informacijama? Kako razumijemo, konzumiramo i reprezentiramo te informacije, osobito kada je njihov sadržaj uznemirujući, potresan ili težak za prihvaćanje? Rad problematizira antropocentrično razumijevanje svijeta i otvara prostor za promišljanje međuovisnosti ljudi i ne-ljudskih aktera, ukazujući na potrebu drugačijeg odnosa prema živim sustavima koji nas okružuju. 
Suradnici: Jurij Podgoršek - programiranje; Jakob Purg - robotika 


/////////////////////////////////

Hu Yun, rođen u Šangaju i diplomirao na Kineskoj akademiji umjetnosti, trenutno živi i radi u Šangaju i Beogradu. U svojoj umjetničkoj praksi  vraća se povijesnim trenucima kako bi ponudio njihova alternativna čitanja, pri čemu taj proces uključuje i samopropitivanje vlastitih zavičajnih i osobnih veza. Odabrane samostalne izložbe uključuju Image of Nature (Prirodoslovni muzej, London, 2010.); Our Ancestors (Goethe Institut Šangaj, 2012.); We have been here before (OCAT Xi’an, 2017.); Another Diorama (NUS Museum, Singapur, 2019.) i Mount Analogue (Rockbund Art Museum, Šangaj, 2024.). Njegovi su radovi predstavljeni u institucijama poput Power Station of Art (Šangaj), Centre Pompidou (Pariz), Kulturnog centra Beograda, Para Site (Hong Kong), Parsons | The New School (New York) i Times Museum (Guangzhou). Sudjelovao je na 4. Guangzhou Triennalu (2012.), 11. Gwangju Biennalu (2016.), 6. Singapurskom bijenalu (2019.) i 10. Azijsko-pacifičkom trijenalu (APT10, Brisbane, Australija, 2021.). Suosnivač je umjetničkog internetskog časopisa PDF (2012.-2013.).

Vjeran Vukašinović novomedijski je umjetnik koji istražuje suvremene tehnologije i umjetničke prakse kao sredstva otpora monokulturi, ističući važnost (bio)raznolikosti kao temelja slobodnog prostora i odnosa između ljudi i ne-ljudskih aktera. Magistrirao je Animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te magistrirao filozofiju i komparativnu književnost na FFZG-u. Redatelj je dugometražnog filma Odredište nepoznato (2011.), nagrađenog na Vukovar film festivalu, te autor niza kratkometražnih filmova i videoradova. U recentnoj umjetničkoj praksi posvećuje se odnosu tehnologije, ekologije i kritike industrijske monokulture, kroz projekte poput serije instalacija Biodiverzija I-III (2023.-2024.) i performansa Šetnja s korovom (2024.). Pokretač je i organizator programa Shuma filma, usmjerenog na edukaciju iz područja filma i novih medija, a djeluje i kao autor, predavač i voditelj radionica filmske analize i proširenih audiovizualnih praksi.

Damir Bartol Indoš je performer, kazališni i vizualni umjetnik, stvara eksperimentalne muzičke instrumente, zvučne skulpture i grafičke partiture. Bio je član neoavangardne kazališne grupe Kugla Glumište s kojom je stvarao i izvodio niz utjecajnih akcija i performansa u razdoblju od 1975. do 1981./1982. Tijekom 1980-ih, kao pokretač tvrde frakcije nazvane Grupa Kugla, DB Indoš je radio seriju grupnih i solo performansa. Od 1990-ih, pod imenom DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta ostvaruje niz projekata i gostovanja u zemlji i svijetu s brojnim domaćim i stranim umjetnicima. U protekla dva desetljeća u autorskoj suradnji s glumicom i filmologinjom Tanjom Vrvilo realizira eksperimentalne kazališne radove i performanse koji su gostovali na brojnim domaćim i međunarodnim festivalima. Kao kazališni redatelj bio je član HZSU-a, a ULUPUHA-a u sekciji kazališne scenografije. Dobitnik je medalje Grada Zagreba 2009. za doprinos alternativnoj kulturi Hrvatske, prve nagrade na natječaju MSU THT 2011. za zvučnu skulpturu Šahtofon, grupne nagrade hrvatske selekcije na 13. Praškom kvadrijenalu, 2015. za korištenje scenskog prostora u koautorstvu s Tanjom Vrvilo u predstavi Tosca 914. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u kazališnoj umjetnosti 2023.
 
Tanja Vrvilo je izvedbena umjetnica, filmologinja i filmska kustosica čiji rad povezuje radikalne umjetničke prakse i obrazovanje. Posljednih 20 godina koautorica je i izvođačica u brojnim multimedijalnim predstavama s izvedbenim umjetnikom Damirom Bartolom Indošem i Kućom ekstremnog muzičkog kazališta. Pokretačica je Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, međunarodnog festivala o politikama filmskog kustostva, koji se od 2007. odvija u Zagrebu i Rijeci. Vodila je dodiplomski studij filma i predavala na filmskoj akademiji film.factory Béle Tarra u Sarajevu, trenutačno predaje na Odsjeku za Film i video te na Odsjeku za Kazališnu umjetnost - Gluma na Umjetničkoj akademiji u Splitu, urednica je filmskih seminara na The European Graduate School u Saas-Feeu, u Švicarskoj.  Autorica je i prevoditeljica mnogih eseja i urednica publikacija te kustosica niza redovnih i festivalskih filmskih programa za različite dispozitive. Zajednički rad s DB Indošem i drugim hrvatskim umjetnicima nagrađen je na Praškom kvadrijenalu 2015. i 2019. godine. Kao samostalna umjetnica članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice filmskih kritičara.

Franc Purg međunarodno je nagrađivani vizualni umjetnik koji izlaže u galerijskim prostorima, kao i u javnom prostoru, na sjecištu tehnologija, zajednice, urbane održivosti i kreativnosti. U svojim projektima surađuje s pojedincima različitih kulturnih pozadina, dobi i životnih iskustava, osobito u obrazovnim kontekstima; tijekom posljednjeg desetljeća ta se praksa proširila i na uključivanje ne-ljudskih bića. Njegovi su radovi izlagani u brojnim međunarodnim institucijama i izložbenim prostorima. https://francpurg.net/​  

/////////////////////////////////

Na pomoći u realizaciji rada Laliguras zahvaljujemo Man Kumari Shrestha, Nilam Sapkota Giri, Juni Gurung Ghale, Sangiti Chaudhary, Tari Stanić i Marijani Stanić. 

Program Galerije VN i Galerije Prozori podržavaju Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija RH.

Radno vrijeme: pon-sri-pet-sub od 8 do 14, uto-čet od 14 do 20 sati.