Stoljetne čestitke

Izložba 17.12.2014. - 14.01.2015. Knjižnica Podsused
Sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile su čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke.

Prva komercijalna božićna čestitka napravljena je u Engleskoj 1843. godine. Smatra se da je britanski slikar John Callcott Horsley dizajnirao prvu božićnu čestitku. Prva čestitka je prikazivala obiteljsko slavlje Božića, s naslovom „Čestit Božić i Sretna ti nova godina“. Tradicija se brzo proširila Engleskom, a nije dugo potrajalo ni do pojave prvih čestitki u Americi i drugim zemljama.

Čestitka je prema definiciji dopisnica s prigodnom slikom i tekstom. Zahvaljujući razvoju tiska čestitka  je uz razglednicu doživjela svoj procvat krajem 19. i početkom 20. stoljeća, te je bila unosan posao za mnoge tiskare i nakladnike. Razglednici i čestitki prethodila je dopisnica, čija je pojava omogućila bržu i jednostavniju komunikaciju. 'Do pojave dopisnice pisma su se uvijek slala u zapečaćenoj omotnici, godine 1869. na inicijativu dr. Emanuela Hermana u poštanski promet Austro-Ugarske Monarhije uvedena je vrsta otvorenog pisma bez omotnice, koje je nazvano dopisnica. S vremenom su dimenzije dopisnice standardizirane te su ih mogli proizvoditi privatni nakladnici i tiskari, nije trebalo proći dugo vremena da se ona počela ukrašavati. U počecima je na poleđini postojao samo prostor za adresu (tzv. Drugu adresu), a na prednjoj strani bila je ilustracija koja je zauzimala trećinu prostora, dok je ostatak bio namijenjen za pisanje poruke. S vremenom je ilustracija počela zauzimati sve veći dio prednje strane, posljednji korak prema nastanku razglednice/čestitke kakvu danas poznajemo je učinjen uvođenjem podjele poleđine razglednice na kojoj se do tada ispisivala samo adresa primatelja, a na taj se način prednja strana razglednice oslobodila teksta poruke. Takav oblik razglednice, u kojem jedna polovica poleđine služi za adresu primatelja i marku, a druga za poruku primatelju, je 1906. godine službeno prihvaćen od strane zemalja članica Svjetske poštanske unije. Ovaj podatak važan je orijentir u datiranju osobito ako nije navedena godina izdanja ili nedostaje poštanski žig koji nam otkriva podatak kada je razglednica putovala.' Čestitke iz privatne zbirke Branke Budanko koje su izložene u Knjižnici Podsused datirane su samo na temelju poštanskih žigova, odnosno datuma pošiljki, jer zbog nedostataka drugih oznaka na njima nije bilo moguće odrediti godinu izdanja. Riječ je o trideset čestitaka upučenih Marici Krkač u periodu od 1902. do 1915. godine.

Izvor:
Kozina, Filip: Pošta : knjiga odgovorana dječja pitanja, Naša djeca, Zagreb, 2007.
Hrvatski povijesni portal; Elektronički časopis za povijest i srodne znanosti, http://povijest.net/?p=3706
1 Muzej grada Crikvenice: Katalog izložbe Srdačni pozdravi iz primorja