"Šuma okom šumara" - 20. bjelovarski salon fotografije s međunarodnim sudjelovanjem

Bjelovarski salon fotografija Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem strukovna je izložba fotografija u kojoj sudjeluju isključivo autori šumarske struke ili ljudi bliski šumarskoj djelatnosti. Preteča ovoga Salona je izložba Šuma okom i rukom šumara koja je 1998. prvi put postavljena u atriju Gradskog muzeja u Bjelovaru u povodu 20. lipnja, Dana hrvatskog šumarstva, proglašenog godinu prije na 101. godišnjoj Skupštini Hrvatskog šumarskog društva. Na toj se izložbi, svojim uradcima s područja fotografije, slikarstva, modeliranja drveta motornom pilom, video snimaka i zvučnim zapisima, pri svojim svakodnevnim aktivnostima i boravku u šumi, nekoliko šumara Uprave šuma Bjelovar predstavilo građanima Bjelovara s namjerom razbijanja loših predrasuda o šumarskoj struci što je bila i temeljna ideja predlagatelja ovakvog predstavljanja struke široj javnosti, Željka Gubijana, dipl. ing. šum. zaposlenog u Šumariji Vrbovec. Prijedlog je podržan od svih članova tadašnjeg predsjedništva Hrvatskog šumarskog društva - Ogranak Bjelovar, a naročito od predsjednika Milana Presečana Arvaya koji je svojim organizacijskim sposobnostima omogućio da se ideja i ostvari.
Tijekom šest uzastopnih izložaba najuporniji su bili i jedini ostali izlagati, autori fotografija, što je tadašnji ravnatelj Muzeja, akademski slikar Dubravko Adamović, primijetio i predložio da pokušamo proširiti ideju na šumare cijele Hrvatske, a odabir fotografija povjerimo stručnom žiriju. Tako je 19. lipnja 2004. godine svečano otvoren 1. Bjelovarski salon fotografije Šuma okom šumara postavljen u Galeriji Nasta Rojc, Gradskog muzeja Bjelovar na koji se je odazvalo 25 autora od kojih je 17 bilo izvan područja Uprave šuma Bjelovar. Nakon dvije godine Salon je proširen i na mogućnost međunarodnog sudjelovanja što potvrđuje brojka od 33 strana autora od ukupno 208 koji su do sada sudjelovali na proteklih 19 Salona.
Za prvih 10 Salona izbor radova i dodjelu nagrada obavljao je žiri od pet članova, a od 11. nadalje po tri člana. Tijekom tog razdoblja u njegovom sastavu sudjelovalo je ukupno 15 vrsnih stručnjaka iz područja slikarstva i fotografije: Dubravko Adamović - akademski slikar, član HDLU-a i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Antun Krešić - akademski slikar i umjetnički fotograf, 2009. osmislio logotip Salona, Berislav Rupčić - nažalost pokojni, istaknuti fotograf i dobitnik Nagrade „Tošo Dabac“ 2001. godine, Danko Horvat - grafičar i instruktor FSH-a, Antun Zlatko Lončarić - također nažalost pokojni, i Miroslav Mrkobrad - višegodišnji glavni urednici mjesečnika „Hrvatske šume“, Siniša Hančić - fotoreporter i urednik fotografije u Večernjem listu i 24 sata, osmislio i pokrenuo foto agenciju PIXSELL, Mladen Bišćan - nekadašnji fotoreporter, bio je zaposlen u poduzeću „Fotokemika“ u Zagrebu i „Kodak“ u Parizu, nakon toga je radio kao instruktor fotografije u Zagrebačkom foto kino Savezu, Štefan Brajković - novinar, pokretač i urednik portala zvono.eu u Bjelovaru, vrstan je fotograf i snimatelj video materijala prirode, Josip Knepr, Tomislav Starčević, umirovljeni dipl. ing. šumarstva, pioniri šumarske fotografije čiji su uradci krasili brojne strukovne monografije i časopise tijekom bogatog radnog vijeka, Zvonimir Ištvan, Miran Orožim, Dubravko Kupčinovac i Goran Dorić - višegodišnji su uspješni autori Salona, a osvajanje nagrade Grand Prix ih je po privremenim pravilima natječaja kvalificiralo da sudjeluju u radu žirija na sljedećem Salonu. Po tim su pravilima ocjenjivani radovi od 7. do 10. Salona.
Kao rezultat odabira žirija do sada imamo pohranjene 4144 fotografije u digitalnom zapisu. Dio bogate arhive Salona također čine i njegovi plakati te katalozi koje je grafički oblikovao akademski slikar Antun Krešić, a svaki sadrži sve izložene fotografije. Katalozi prva dva Salona su skromnog početničkog izgleda, treći je već nešto bogatiji, a od četvrtog nadalje katalozi su prepoznatljivi po ujednačenim dimenzijama i jednoobraznog grafičkog oblikovanja, a fotografiju za plakat i ujedno naslovnicu kataloga također odabire ocjenjivački odbor.
Već od prve postave, fotografije s izložaba, a kasnije Salona postaju neizostavni dio slikovne kulise raznih šumarskih događanja širom Hrvatske kao što su Dan Hrvatskog šumarstva - Bjelolasica 1999. godine, Zagreb - Jarun 2001. godine, Bjelovar - Gudovac 2011. godine, IUFRO kongres o hrastu lužnjaku 2000. godine, Zagreb - Vrbovec, 1. Dani „Slavonske šume“ Našice 2000. godine, 5. konferencija generalnih direktora državnih šuma srednjoeuropskih zemalja, Drvenik 2001. godine, 45. Europsko šumarsko natjecanje u nordijskom skijanju, Delnice 2014. godine te 24. Dani „Slavonske šume“, Našice 2024. godine.
Tijekom vremena potražnja za izlaganjem fotografija postala je sve veća tako da smo imali zadovoljstvo i čast prezentirati Salon tijekom proteklog dvadesetogodišnjeg razdoblja osim u Bjelovaru još i u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Karlovcu, Sisku, Gospiću, Virovitici, Delnicama, Križevcima, Krapini, Samoboru, Đurđevcu, Novoj Gradiški, Daruvaru, Pakracu, Lipiku, Garešnici, Lipovljanima, Slatini, Ivancu, Kutini, Bošnjacima, Čazmi i Vrbovcu. Neki od nabrojanih gradove imaju već tradicionalno rezervirane termine u sklopu održavanja svojih lokalnih manifestacija gdje je postav izložen brojnim posjetiteljima što je i glavni motiv početne ideje predlagatelja ovakvog načina predstavljanja šumarske struke.
Osim putovanja po nabrojenim gradovima lijepe naše, fotografije Bjelovarskog salona fotografija Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem ostvarile su tri značajna inozemna izleta:
- Helsinki 2009. godine - izloženo je 110 odabranih fotografija s prvih 5 Salona kao rezultat suradnje nacionalnih šumarskih instituta,
- New York 2011. godine, 50 fotografija izloženo u zgradi UN-a u povodu proglašenja međunarodne godine šuma na prijedlog Republike Hrvatske,
- Bruxelles 2020. godine, 16 fotografija velikog formata izloženo je u zgradi Palača Europa, sjedištu Europskog vijeća i Vijeća EU u sklopu radne skupine za šumarstvo u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Europskom unijom.
Dragi posjetitelji, molimo da ne budete prekomjerno kritični jer pred vama su izložene ipak amaterske fotografije koje su zabilježili ljudi koji uz svoj svakodnevni posao ponekad upotrijebe i fotoaparat kako bi nesebično s vama podijelili često neponovljive motive zagrabljene u njihovog nepresušnom izvoru - šumi. Ako nakon razgledanja osjećate želju pridružiti nam se u težnji za zdravijom, ljepšom i čišćom šumom i potrebu da zajedno dignemo glas protiv uništavanja i onečišćenja našega životnog prostora, onda se naš trud isplatio.