Susret s čudesnim - tjedan mađarskih narodnih bajki

U knjizi "Smisao i značenje bajki" američki psihoanalitičar i dječji psiholog Bruno Bettelheim kaže: "Bajka pojednostavljuje situacije. Likovi u bajci su jasno ocrtani, a detalja, osim ako nisu važni, nema. Svi likovi su (proto)tipični, radije nego jedinstveni. (…) Jedan brat je glup, drugi pametan. Jedna sestra je puna vrlina i sposobnosti, druge su zle i lijene. Jedan roditelj je samo dobar, drugi samo loš.“
I stoga i zbog mnogo čega drugoga pozitivnog, dobrog i poticajnog bajke su možda i najprimjerenija književna vrsta za djecu jer su i sadržaj i svi likovi i radnja pojednostavljeni. Zahvaljujući tome djeca predškolske i rane školske dobi, koja još uvijek nemaju razvijenu spoznajnu strukturu, uspijevaju sebi predočiti sve ono što im se pročita, što su sama pročitala ili im se prepriča. Bajke otključavaju vrata svijetu mašte, grade je i potiču, što je itekako važno za daljnji život.
Iako se bajke razlikuju od kulture do kulture, simboli koje susrećemo u njima univerzalnog su značenja: tako je i s mađarskim bajkama. Koliko su mađarske, toliko su i europske, koliko su autohtone, toliko su općeljudske jer i one, baš kao i bajke svih kultura, progovaraju o vječnim temama. Zajednički europski korijeni kao da još više ističu specifičnosti mađarskih narodnih bajki i njihovu jedinstvenu ljepotu.
Svakoga dana djeci ćemo prepričati ili pročitati jednu mađarsku bajku.
I za kraj, baš u duhu narodnih bajki, jedna misao anonimnog autora: "Ako ne poznajete drveće, možete se izgubiti u šumi. Ako ne poznajete bajke, možete se izgubiti u životu."