Svi ti cajti…

„Nekad ladanjsko mjesto s uređenim vrtovima, parkovima, ljetnikovcima, Podsused je za Zagrepčane bio mjesto u koje se odlazilo na izlete i kupanje. Čista Sava je privlačila mnoge Zagrepčane koji su stizali Samoborčekom, a neki i kočijama…Prije zauzimanja pozicije na plaži (na raspolaganju kupačima bilo je i šezdeset kabina!) navračalo se na gulaš u jednu od čak 26 gostionica, gdje bi se naručio i objed kako se poslije kupanja ne bi praznog želuca vraćlo kući. Prije ulaska u Samoborček većina gostiju kupila bi trstine, lijepe košarice pune cvijeća, simbol Podsuseda. Mnogi su kupovali košarice samo da bi pokazali kako su bili u zagrebačkom izletištu.“ Goleš, Alemka. Svi ti cajti kaj su prošli. Reportaža ponedjeljkom: iz Podsuseda.

Fotograf Miljenko Golubić, tijekom godina održavanja radionica pletenja košarice na podsusedskim svečanostima bilježio je, dokumentirao i za potrebe ove izložbe odabrao fotografije detalja s događanja. 
 
Izvorna cvjetna košarica je košarica pletena od stabljika biljke zvane sitina. Riječ je o biljci običan oblić ( Scirpus lacustris L.) koja raste na močvarnim staništima, u relativno plitkoj vodi stajaćica ili sporih tekućica. Obala Save poslužila je kao prirodno stanište biljci te su stanovnici Podsuseda iskoristili postojeće prirodne resurse za oblikovanje cvjetnih košarica. Izrada košarica datira iz tridesetih godina prošloga stoljeća, kada je Podsused bio omiljeno izletište Zagrepčana. Djeca Podsuseda plela su i kitila košarice poljskim cvijećem, kestenom, bazgom, bujasom, vrtnim ružama i ivančicama, te kao suvenir prodavali izletnicima koji su iz Podsuseda odlazili vlakom Samoborček. Cvjetna košarica idealna je kao predmet prepoznatljivog i uočljivog podrijetla, vezana uz prostor Podsuseda i njegovu kulturnu, povijesnu i tradicijsku osobitost, te je prepoznatljiva po svojoj originalnosti.

Radionice pletenja podsusedske cvjetne osiguravaju održivost suvenira putem edukacije,  te promicanje i povećanje vrijednosti, pruža mogućnost prenošenja tradicije.