Tradicijske sorte povrća i kako ih očuvati?

Proljeće je vrijeme kad se vrtlari i poljoprivrednici žurno pripremaju za novu sezonu i planiraju nabavku sjemena. Navikom kupovanja sjemena umjesto njegovog uzgoja, kao i propadanjem domaće sjemenske proizvodnje povrća, naše tradicijske, autohtone sorte, postale su ugrožene, a mnoge od njih smo i zauvijek izgubili. Zato ih ovim predavanjem želimo predstaviti i ukazati na mogućnosti i potrebu njihovog očuvanja. Saznat ćete, između ostalog kako prepoznati pravu rajčicu Volovsko srce među svim oblicima rajčica koje se pod tim imenom prodaju na tržnicama, koliko oblika sorata mogu imati naše najčešće povrtne kulture, kako su se nekada uzgajale i kako čuvati sjeme povrća u vlastitom vrtu ili na gospodarstvu.


Zainteresirani mogu kući ponijeti priručnik Ekološko sjemenarstvo i očuvanje biljnih genetskih izvora u izdanju Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.

Priručnik Ekološko sjemenarstvo i očuvanje biljnih genetskih izvora nastao je u sklopu projekta Eko sjeme i namijenjen je prvenstveno poljoprivrednicima koji žele proizvoditi sjeme za vlastite potrebe ili za tržište ali može biti koristan i vrtlarima jer opisuje postupke uzgoja i brige o sjemenu na malim gospodarstvima. Fokus priručnika je na povrtnim kulturama gdje se još uvijek može pronaći niz tradicijskih sorti, a procedure registracije sjemenske proizvodnje su nešto jednostavnije. Ideja je ujedno bila i dati kratki pregled raznolikosti sorata za svaku prikazanu kulturu uz kratke opise naših čuvanih i tradicijskih sorti. Iako su one dio naše baštine, teško je doći čak i do opisa, a kamoli sjemena ovih kultura. Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača u suradnji s institucijama uključenim u Program očuvanja i razvoja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, provodi projekt on-farm očuvanja biljnih genetskih izvora te okuplja ekološke proizvođače u inicijativu nazvanu Živo sjeme gdje zajednički nastojimo vratiti naše tradicijske sorte natrag na polja.

Sunčana Pešak završila je studij uređenja krajobraza na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a daljnjim usavršavanjem stekla je diplomu permakulturne dizajnerice. Niz godina kasnije, ponovo je studentica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima gdje dopunjava znanja i vještine s naglaskom na ekološku i održivu poljoprivrednu proizvodnju. Programska je koordinatorica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, koordinira Model on-farm očuvanja biljnih genetskih izvora i inicijativu Živo sjeme. U udrugama civilnog društva volontira i radi već oko 30 godina. Osmišljavala je i vodila edukativne programe za djecu i
odrasle, okupljala neformalne mreže sjemenara, ekoloških proizvođača i grupa solidarne razmjene kao jednog oblika kratkih lanaca u opskrbi hranom. Bila je jedna od koordinatorica kampanje "Sjeme je naše ljudsko pravo" gdje se zajedno sa svojim timom izborila za prava poljoprivrednika u Hrvatskoj da na svojim poljima siju tradicijske sorte po vlastitom izboru.

Objavila je nekoliko stručnih brošura o čuvanju sjemena na gospodarstvu kao i analiza politika o sjemenarstvu i ekološkoj poljoprivredi. I dalje predano radi na razvoju održivog prehrambenog sustava.