Tribina Trećeg programa Hrvatskog radija

Ulaskom u Europsku uniju hrvatska je granica postala vanjska granica jedinstvenog europskog prostora. Počevši s migrantskom krizom 2015. godine Hrvatska je u različitim intenzitetima i modalitetima izložena valovima legalnih i ilegalnih migracija iz azijskih i afričkih zemalja što se dodatno intenziviralo ulaskom u Schengenski prostor 2023. godine. Na izazov kretanja migrantskih valova prema Europi u različitim rutama uključujući sredozemnu i balkansku - europske institucije u veljači 2023. odgovorile su usuglašavanjem oko Europskog pakta o migracijama i azilu. Stroža kontrola ulazaka, uklanjanje faktora privlačnosti, unifikacija pristupa azilu - samo su neke od odredaba novoga Europskog pakta. Kako će se nove europske regulative odraziti na Hrvatsku u kojoj je zahtjev za međunarodnom zaštitom tj. azilom prošle godine zatražilo, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 68 114 ljudi? U kojem bi se smjeru trebale dalje razvijati europske migrantske politike?
U društvenoj i političkoj debati po pitanju suočavanja s problemom ilegalnih migracija mogu se čuti različiti prijedlozi od prijedloga koji idu za poptunom liberalizacijom i takozvanim otvaranjem granica, do prijedloga koji se zalažu za snažnu i beskompromisnu obranu granica ne isključujući pri tome niti uključivanje vojske u zaštitu granice. Međutim, Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ne bilježi samo znatno povećanje broja zahtjeva za izdavanjem azila, već je postala zemlja privlačna za useljenje. Samo u prošloj godini u Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano 172 tisuće radnih dozvola strancima. U javnosti se zbog toga počelo intenzivno diskutirati o radnim i ljudskim pravima doseljenika, mogućnosti njihove integracije u društvo, ali i o fenomenu smanjivanja cijene rada te o kratkoročnim i dugoročnim socio-ekonomskim, kulturnim i identitetskim implikacijama najnovijeg vala doseljenja u Hrvatsku. Kakva bi trebala biti hrvatska useljenička politika?
U javnom se prostoru pitanje useljenja u Hrvatsku često dovodi u vezu s valom iseljavanja koji je Hrvatsku zahvatio nakon ulaska u Europsku uniju 2013., ali i s alarmantnim demografskim pokazateljima zabilježenima na prethodnom popisu stanovništva iz 2021. godine prema rezultatima kojeg je Hrvatska u deset godina izgubila gotovo 400 000 stanovnika. Mnogi rješenje problema depopulacije vide u poticanju povratka hrvatskog iseljeništva. Je li sazrelo vrijeme da se Hrvatska ozbiljno posveti projektu povratka iseljene Hrvatske i koje prepreke stoje na tom putu?
Što politike azila, politike useljenje i politike povratka dijaspore znače za gospodarsku, političku, etnokulturalnu i geopolitičku budućnost Hrvatske u večerašnjoj Tribini razgovaramo sa saborskim zastupnicima Davorom Ivom Stierom, Domagojem Hajdukovićem i potpredsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba Igorom Peternelom.