Tribina trećeg programa
Prije godinu dana započela je agresija Ruske Federacije na međunarodno priznati teritorij suvremene i samostalne Republike Ukrajine čime je grubo povrijeđeno međunarodno pravo i sva pravila međunarodnih odnosa te su se u Europi nakon desetljeća mira vratili ratni sukobi, ratna razaranja i kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Reakcija političkoga Zapada predvođenoga prije svega Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom Unijom bila je složna potpora napadnutom ukrajinskom narodu osnažena vojnom, financijsko i humanitarnom pomoću, a među državama podupirateljicama ukrajinskog otpora našla se i Republika Hrvatska. Neprikrivena i izravna invazija Putinove Rusije na Ukrajinu izazvala je još uvijek nesagledive posljedice. Ukrajinu je prema procjenama UNHCR-a napustilo oko 5 milijuna izbjeglica, a ruska je vojska osim neselektivnog razaranja ukrajinskih gradova i sela počinila ratne zločine nad civilnim stanovništvom u nizu ukrajinskih mjesta od kojih se najviše ističe pokolj u prigradskom naselju Kijeva Buči u kojem je ubijeno više od 300 civila. Osim najgorih ljudskih i materijalnih žrtava rat je iz temelja promijenio ustaljene mirnodopske obrasce međunarodnih odnosa te će zasigurno dovesti do novoga geopolitičkoga preslagivanja i odnosa snaga u svijetu. Kakva je situacija na ukrajinskom ratištu i nazire li se kraj ruskoj agresiji? Što za Ukrajinu znači pobjeda u ratu i na koju bi se način treba teći proces reintegracije i osiguranja stalne stabilnosti prostora? Je li invazija na Ukrajinu početak dugotrajnijeg i većeg sukoba svjetskih sila? Kako će u svjetlu reakcija svijeta na agresiju izgledati novi geopolitički odnosi snaga globalno, na europskoj razini i u neposrednom okruženju Hrvatske? Kakvu je ulogu od početka ratnih zbivanja odigrala hrvatska diplomacija i kako će se Hrvatska pozicionirati u novim geopolitičkim okolnostima? Kako su u Hrvatskoj primljene izbjeglice iz Ukrajine te kakve su perspektive njihova povratka odnosno integracije u hrvatsko društvo?
