Užitak u tekstu: knjižničar kao čitatelj i pisac

Što ih motivira na pisanje, kojim se temama bave, kako na njihov spisateljski rad utječe onaj knjižničarski (a i obrnuto) saznajte od knjižničara Tanje Radović, Ivana Babića i Nevena Vulića.

Pokrit ćemo raznolike teme, grupirane prema jednom od osnovnih knjižničarskih alata - Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, pa je ova tribina idealna prilika da se sazna ponešto i o knjižničarskom zanatu. 

Tanja Radović rođena je 1964. godine  u Karlovcu. Završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivana je autorica drama, kratkih priča, romana i priča za djecu. Članica je uredništva časopisa za knjigu Tema i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade - Kluba prvih pisaca. Objavljene su joj dvije knjige drama - Iznajmljivanje vremena (Zagreb, Meandar i SKUD “Ivan Goran Kovačić“, 2001.) i Ledeno doba - (Zagreb, Meandarmedia, i SKUD “Ivan Goran Kovačić“, 2009.), romani Pitanje Nade (Zagreb, Meandarmedia, 2015., e-izdanje 2020.), Rent-a-talent (Zagreb, Meandarmedia, 2018.) i Oda mladosti (Zagreb, Meandarmedia, 2023., e-izdanje 2024.), zbirka priča Osporavanje kiše (Zagreb, Meandarmedia, 2020.), dramski tekst za djecu Brundeša (Zagreb, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2022.) te bajke Kako je Dobroslav išao za srcem i Pozdrav Suncu (ilustrirao Tomislav Tomić, Zagreb, Sipar, 2023. i 2024.). Na njezinom YouTube kanalu nalaze se neka od njenih djela u obliku audioknjiga. Autorica je ujedno i naratorica.

Ivan Babić rođen je u Imotskom 1961. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je kao - profesor filozofije i ruskog jezika i književnosti. Od 1984. godine prevodi poeziju, prozu i teorijske tekstove s ruskog jezika za mnoge hrvatske časopise i novine i za 3. program Hrvatskoga radija. Objavio je sljedeće knjige prijevoda s ruskog jezika: A. S. Puškin Pjesme - Bajke - Drame, Zagreb, 2002., O. Mandeljštam Razgovor o Danteu, Zagreb, 2011., Antologija ruskog slobodnog stiha Iznad svojega korijenja, Zagreb, 2019. Osnivač je i već više od dvadeset godina voditelj tribine Kulturni četvrtak u Sesvetama, kao i programa poput Sesvetski pjesnički maraton, Stihotron itd. Lektor i urednik više izdanja. Piše kritičke osvrte i recenzije u književnim časopisima, kao i tekstove iz područja knjižničarstva. Objavio je i dijalektni rječnik Studenački rječnik, 2008. Sudionik pjesničkih festivala. Zastupljen u više suvremenih antologija hrvatskoga pjesništva. Pjesme su mu objavljene u školskim čitankama i na više internetskih portala i prevođene na španjolski, njemački, ruski, bugarski i makedonski jezik.
Do sada je objavio osam knjiga poezije: Kasna molitva prstiju, 1999., Zvizda, 2007., Stigme svagdana, 2011., Koncepcija vrta, 2014., Pogledi, 2016., Koncepcija vrta (e-izdanje), 2019., Umjetno disanje, 2020. i Stihovodi, 2021. (poezija za djecu), Šuma, 2023., Chet Baker na plaži, 2025. Godine 2015. dobitnik je Nagrade „Tin Ujević“ za knjigu Koncepcija vrta. Član je Društva hrvatskih književnika i Slavenske akademije književnosti i umjetnosti.

Neven Vulić rođen je 1983. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao francusku književnost i opću lingvistiku. Zastupljen je u Zborniku eventualizma (Celeber, 2006.), prvijenac Povijest bolesti objavljuje 2010. u izdanju Sysprinta, a priča mu je uvrštena u antologiju tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). 
Osvrte iz suvremene literature piše od 2012., surađivao je s raznim televizijskim i radijskim kulturnim emisijama HRT-a, objavljivao je u novinama i časopisima. Sudjelovao je u izradi Leksikona Antuna Gustava Matoša (LZMK, 2016.). Od 2017. godine je u statusu slobodnog umjetnika kao umjetnički kritičar. Nekoliko godina radio je kao urednik u Nakladi OceanMore. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog P.E.N. Centra. 
Bibliografija:
Nagni se kroz prozor (zbirka priča), Celeber, Zagreb, 2006.
Povijest bolesti (roman), Sysprint, Zagreb, 2010.
Antologija tekstova najmlađe generacije hrvatskih pisaca (ur. Andrea Milanko i
Robert Perišić), Sandorf, Zagreb, 2012.
Leksikon Antuna Gustava Matoša (ur. Tomislav Šakić, Igor Hofman), koautor, interpretacije Matoševih putopisa, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2016.
Nježna stvorenja (ur. Seid Serdarević), Fraktura, Zaprešić, 2020.