VELIKI GLOŽAC - Vladimir Peter Goss
Vladimir Peter Goss-Gvozdanović nosi nekoliko šešira. Prvi je onaj Professora Emeritusa Sveučilišta u Rijeci, znanstvenika i nastavnika na području likovne umjetnosti na tri kontinenta (SAD, Izrael, Hrvatska), drugi plodnog pisca (osam romana te oko stotinjak kratkih priča), a tijekom Domovinskog rata i dopisnika Večernjeg lista iz SAD te političkog aktivista unutar hrvatsko-američke zajednice u borbi za suverenu Hrvatsku (voditelj odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata).
O romanu
Nakon tri romana izdavačka kuća Izvori stavlja u ruke čitatelja autobiografiju njihovog autora. Ne tipičnu, već pregršt naizgled nevezanih no ipak nerazdvojivih tema. Te se slažu u nizove, preskaču, vraćaju, sukcesivno ali i simultano. Veliki Gložac plete priču od 1945., i događanja vezanih uz obnovu i izgradnju ratom uništene zemlje, UNRA-e, Informbiroa, do Amerike iz vremena Campus Revolution, pada Zlog Carstva, i Hrvatske i Amerike Domovinskog rata i poraća, te dolaska, ne povratka, u novu zemlju Hrvatsku uz početak još jednog života. Kroz taj napeti povijesni roman defiliraju lica našeg vremena sa svom svojom zloćom, zavisti i taštinama, koje Gložac nesmiljeno ali bez prodike i moraliziranja šiba najstrašnijom kaznom – humorom i ruganjem, ali i likovi izvanredne ljepote, dobrote i iskrenosti, promicatelji nagona za ljubavlju i stvaranjem, najuzvišenijih kategorija u razmišljanjima gigantskog glodavca. Tijekom priče razgolićuje se bez retorike svijet rastrgan između zločinačkih kolektivizama – komunizma, fašizma i imperijalizma, s njihovim današnjim globalističkim nasljednicima, ali se nudi i recept za uspjeh onih koji mogu stajati sami, vjerujući u sebe, ostvariti svoje želje, snove, ideale, jer ti su njihovi i nitko im ih ne može oteti.
Parafrazirajmo zadnji pasus s poleđine Gossovog romana Bog u vreći: Veliki Gložac je maštovita kombinacija povijesne zbilje i fikcije (koja je također zbilja kao što je zbilja fikcija). Povijesni dogođaji i likovi stvaraju čvrst okvir istinite priče, a oni glavni sudionici iz brloga Velikog Glošca daju joj duh uzbudljive avanture i romanse i sjaj bezuvjetnog pronalaženja istine i humaniteta.
O „Slikaru Adiju“ govoriti će likovna umjetnica Vesna Tadić i akademska slikarica Karina Sladović, a o Velikom Glošcu književnik i kritičar Boris Beck i etnologinja i književnica Lidija Bajuk.
O izložbi
Ova izložba markira Gossov put od kasnih pedesetih godina do vraćanja kistu nakon dva desetljeća 2017. U nižim razredima gimnazije Adi se formira kao slikar narativac pod budnim okom velikog hrvatskog likovnog pedagoga i vrijednog slikara Josipa Roce. Njegov pripovjedački stil u formalnom i sadržajnom smislu jasno se određuje u drugoj polovici 50-ih godina, tzv. đavoljim ciklusom, kad se mitska, nestvarna figura, gura u pejzaž, iz rusa u urbs, iz idile u bezglavi igrokaz jednog neljudskog totalitarizma i ljudske zloće uopće, u osebujnom izrazu koji bi se i formalno i sadržajno mogao nazvati dadaističkom figuracijom. Šezdesetih godina, na Filozofskom fakultetu, pod utjecajem studija Povijesti umjetnosti, Adijev stil se monumentalizira (i novom tehnikom, uljem) no bit naracije i njenog odnosa s oblikom se ne mijenja, tek možda uslojava i koloristički profinjuje. Slijedi desetljeće lakune pa onda povratak na fantastične pejsaže i reminiscence Starog Svijeta u američkom ciklusu kasnih osamdesetih i ranih devedesetih, kad započinje nova lakuna, do kasne 2016., kad Adi otvara novi ciklus Prijatelja Sunca i srodnih mu pejzažnih struktura s prepoznatjivim nam odabirom oblika no sadržajno mekšim i sklonijim vizualnom motivu. Te nedavne slike na platnu, kartonu, dasci ključna su tema ove izložbe.Adi je prvenstveno slikar-pripovjedač, pa je tako povukao konzekvencu i izrazitije se posvetio umjetnosti riječi, od narativnog slikara postao je pripovjedač vizualac.
