Prije vina bilo je sunce. Bilo je krševito primorsko tlo, vinova loza i žuljevite ruke. Da bi nastalo vino, potrebno je svega toga u izobilju. Sve to već vjekovima nalazimo na Pelješcu, u Kuni. Unatoč poteškoćama, mukotrpnom radu i oskudici, oni najuporniji nastavili su dalje, vođeni vjerom u svoj posao i znanjem stečenim kroz svaku kaplju prolivenog znoja.

Povijest pamti razdoblja odustajanja - zbog bolesti vinove loze, ratova, siromaštva i nebrige države za „blago u boci“. No, upornost se isplatila. Danas imamo niz vrsnih i uspješnih vinara koji su uspjeli stvoriti dragocjenu kapljicu. Trebalo je mnogo rada, iskustva i učenja na vlastitim pogreškama. Trebalo je mijenjati recepture, stvarati brendove, ulagati u proizvodnju i skladištenje, misliti o marketingu i tržištu. I mnogima se to trudom i upornošću itekako isplatilo. Njihov će primjer, vjerujemo, potaknuti i druge.

Danas je Lijepa Naša poznata u svijetu ne samo po ljepoti krajolika, plavom moru i uspješnim sportašima, već i po vinima koja osvajaju svjetska tržišta. S Pelješca dolaze dingač, plavac mali, postup, rukatac, pošip i grgič - vina koja putuju svijetom rame uz rame s dragocjenim kapljicama Francuske, Italije i Španjolske. Teško je reći koje je najbolje kad imamo vrhunska vina za svaku priliku, za svako jelo i za svačiji ukus. Uz vino, poznati smo i po maslinovu ulju koje s njim dijeli isto tlo, istu strast i istu priču o radu i postojanosti.

Danas je Pelješac, zahvaljujući novom mostu, postao još dostupniji. Most koji povezuje cijelu Hrvatsku, bez carine i zastoja, donio je olakšanje, ali i novu dimenziju tom dijelu obale: ljepotu, značenje i simboliku. Doprinijet će boljoj prepoznatljivosti svih proizvoda koje taj poluotok daje.

Lijepa je to priča i zato je pretočena u slike. Dobivši jedinstvenu priliku slikati na neobičnim „platnima“ - podlogama od tropa grožđa (čvrstog ostatka nakon tiještenja izmuljanog ili usitnjenoga grožđa) koje izgledaju poput pravog platna, a mirišu na vino - slikari su se okušali u spoju umjetnosti i prirode. Takva je podloga zahtjevna: neravna je, upija boju, ne dopušta preciznost, ali upravo u toj nesavršenosti leži njezin čar.

Izazov je mnoge potaknuo na stvaralaštvo. Neke su slike rađene i tehnikom 3D reljefa jer se podloga pokazala idealnom za takav pristup. Ipak, zbog svoje osjetljivosti na vlagu i sklonosti izvijanju, slike traže okvir - da ih „ukrote“ i sačuvaju u punoj ljepoti.

Zato vas pozivamo da u mjesecu Martinja, mjesecu mladog vina, slavlja, kušanja i druženja, zavirite u izloge naše knjižnice, osjetite miris tropa i upijete priču o trudu, strasti i stvaranju pretvorenu u slike.

Otvorenje izložbe je u srijedu, 26. studenog 2025. godine u 18 sati na Odjelu za odrasle Knjižnice Medveščak.