Vladarice hrvatskih povijesnih prostora

Izložba je posvećena vladaricama hrvatskih povijesnih prostora od kraljice Teute do kraljice i carice Marije Terezije.
Na putu kroz povijest, dugom preko dvije tisuće godina, pokazuju se povijesni pisani dokumenti, materijalni ostaci (nakit, zavjetni darovi), znanstvena istraživanja, mitovi, legende, likovna, književna i glazbena djela, toponimi, zidine, dvorci i utvrde, kao svjedoci života i djelovanja tih iznimnih žena.
Prikazane su: kraljica Teuta (vladala je od 231. do 228. god. prije Krista); Tuga i Buga, prema predaji prve hrvatske banice s kraja VI. ili početka VII. st.; Marija Dragodid, prva zapisana starohrvatska banica iz IX. st., žena bana Trpimira I. (848. - 863.); Maruša Černi (Mariosa), starohrvatska banica na kraju IX. i s početka X. st., žena hrvatskoga bana Muncimira II. (892. - 910.); Kraljica Domaslava, najstarija hrvatska kraljica iz prve polovine X. st.; Kraljica Margareta, X. st.; Strezina Bribirka, žena bana Stjepana Svetislavića (925. - 950.), majka kralja Dmitra Zvonimira; Kraljica Margareta, hrvatska kraljica iz sredine X. st., žena kralja Stjepana I. Miroslava; Hrvatska kraljica Jelena Slavna (* ? – † 8. listopada 976.), žena kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava; Hicela Orselo, starohrvatska kraljica iz sredine XI. st., žena najmoćnijeg hrvatskog kralja Stjepana II. Dobroslava, majka Petra Krešimira IV.; Neda Krešimirova, starohrvatska kraljevna krajem XI. stoljeća, kći kralja Petra Krešimira IV., majka posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića - Krešimirova; Hrvatska kraljica Jelena Lijepa (Lepa) (mađ. Ilona) (?, .1050. - ?, .1091.), žena kralja Zvonimira; Elizabeta Kotromanić (1340. - 1387.), kći bosanskog bana Stjepana, žena hrvatsko-ugarskog i poljskog kralja Ludovika I. Anžuvinca; Marija Anžuvinska (?,1371 - 1395)., hrvatsko-ugarska kraljica, starija kći Ludovika I. Anžuvinskog, žena kralja Žigmunda Luksemburškog; Barbara Celjska (Crna Kraljica) (1392. – 1451.), carica Svetog Rimskog Carstva i kraljica Ugarske i Češke, druga žena kralja Žigmunda Luksemburškog; Jelena Gruba, bosanska kraljica (?, oko polovine XIV. st. − ?), bosanska kraljica, žena bosanskog kralja Dabiše; Doroteja Gorjanska (? – 1438.); Jelena Nelipčić (? oko 1379. - 1422.), žena Hrvoja Vukčića Hrvatinića i kralja Stjepana Ostoje; Kraljica Katarina Kosača Kotromanić (1425. - 1478.), kraljica Hrvatske Bosne, žena bosanskog kralja Stjepana Tome Ostojića koji se neprestano zvao kralj Hrvata; Barbara Frankopan (?- - 1504.), hrvatska banica, žena srpskog despota Vuka Brankovića, a kasnije i Franje Berislavića Grabarskog; Katarina Ana Zrinski (1625. - 1673.), hrvatska spisateljica, kći Vuka II. Krste Frankapana Tržačkog i sestra F. K. Frankapana, žena Petra IV. Zrinskoga, upravljala dijelom posjeda Zrinskih; Jelena Zrinska (*1643. - 1703.), hrvatska velikašica, kći Petra i Katarine Zrinski, žena Franje I. Rákóczi kasnije i Mirka Thökölya; Marija Terezija (1717. - 1780.), hrvatsko-ugarska kraljica i rimsko-njemačka carica (1717. - 1780.), kći i nasljednica cara Karla VI., žena lotarinškog vojvode i toskanskoga nadvojvode Franje I.
Katalog izložbe je javno dostupan putem servisa za objavljivanje ISSUU.