Zdravlje knjiga

Knjige se mogu razboljeti. Presavijeni kutovi stranica, pošaranost, zamrljanost ićem i pićem, kojekakve zabilješke na marginama knjiga (počesto kemijskom olovkom, markerom, kistom umočenim u tempere ili vodene boje, tušem...), samo su neke od njihovih dijagnoza. Toliko se mogu razboljeti da im nitko ne može pomoći.

Takve knjige odlaze u mirovinu na žalost onih koji su ih planirali pročitati. A mogle su usrećiti još mnoge ljude, pružiti im utjehu, nasmijati ih, poučiti ih, zabaviti ih... Mogle su, da ih netko nemaran i nepažljiv nije uništio, još dugo dugo trajati i pomoći ljudima na različite načine. Recimo, ublažiti im usamljenost, vratiti ih u život nekom sjajnom idejom koja se iskristalizirala tijekom intimnog druženja s knjigom.

Ovako su brojne knjige zbog nečijeg nemara, iako nevine, osuđene kao da su krivci. Bez mogućnosti pomilovanja! Bez mogućnosti povratka u život!

Da se knjige ne bi razboljele (oštetile), potrebno ih je čuvati:

- Ne dopisivati bilješke na margine!
- Ne naslanjati se laktovima na knjige!
- Ne ubacivati među stranice knjige ništa - osim bookmarkera - (npr. čačkalice, folije od čokolade i sl.)!
- Ne piti i ne jesti nad knjigama!
- Ne koristiti spajalice ili kvačice kao knjižnu oznaku!
- Ne savijati kutove stranica!
- Ne podcrtavati tekst čak ni suhom olovkom!
- Ne dirati knjige prljavim rukama!
- Ne trenirati s knjigom u ruci košarku i gađati njome koš!... (Naravno, to vrijedi i za nogomet i ostale sportove.)
- Ne kuhati s knjigom na radnoj plohi!
- Ne vući knjigu za hrbat (ta nije knjiga magarac)! 
- Ne davati knjige kućnim ljubimcima! Još se nije rodio takav ljubimac koji je svladao čitanje.

Knjige treba čuvati i slijediti upute sadržane na plakatima o preveniranju oštećenja knjiga. Budimo blagi i pažljivi prema knjigama! Jer život knjiga sličan je životu čovjeka. Knjiga se rađa, živi i umire, a tijekom svojega materijalnog života doživljava sretne i tužne trenutke. O nama ovisi kojih će trenutaka biti više!