Ženska pomoć sada
Crtež: Cvijeta Senta
Sami bedževi bili su izloženi od 23. siječnja do 5. veljače 2024. u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u sklopu izložbe SINDIKAT ŽENA… Dizajn feminističkih promotivnih materijala od 1980-ih do danas kao najraniji primjer participativnog dizajna feminističkog promotivnog materijala. Promotivni materijali toga vremena usredotočeni su na izravno informiranje, zagovaranje, okupljanje, proglase i povezivanje.
Ženska grupa Trešnjevka osnovala je prvi SOS telefon za žene žrtve nasilja 3. ožujka 1988. u tadašnjoj državi, a naredne 1989. godine postaju nestranačka udruga Ženska pomoć sada, koja djeluje i danas. Prva predsjednica bila je volonterka Udruge, odvjetnica Dafinka Večerina.
Tijekom Domovinskog rata Udruga se posebno iskazala u pružanju pomoći i podrške ženama i djeci žrtvama ratnog nasilja.
Godine 1998. Udruga uvodi 24-satno telefonsko dežurstvo tijekom cijele godine, Savjetovalište za žrtve nasilja te otvara Prihvatni centar - sigurni smještaj za žrtve nasilja i njihovu djecu, koje je također dostupno 24 sata tijekom cijele godine.
Udruga 2006. godine dobiva nagradu struke Ženske mreže Hrvatske za svoj doprinos u dugogodišnjem radu sa žrtvama nasilja i u borbi za ravnopravnost spolova.
Od Grada Zagreba 2011. godine Udruga dobiva nove prostorije za daljnji kvalitetniji nastavak rada skloništa, a 2017. godine i novi izdvojeni prostor za rad savjetovališta.
Radove volonterki i djece Ženske grupe Trešnjevka, odnosno udruge Ženska pomoć sada, ustupila je Slavica Jakobović-Fribec.
Slavica Jakobović-Fribec diplomirala je jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekla zvanje diplomirane knjižničarke.Završila je i obrazovni program ženskih studija u Centru za ženske studije. Od 1986. do 2001. bila je stalno zaposlena u Knjižnici Medveščak.
Aktivno je sudjelovala u ženskom pokretu osamdesetih - u radu akademske sekcije Žena i društvo te grassroot Ženske grupe Trešnjevka i Ženske pomoći sada. Volontirala je na prvoj SOS liniji za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja i skvotirala prostor za žensko sklonište.
Bila je u organizaciji Prvog sabora žena Hrvatske (u Kockici 1990. godine), s kojeg su u Hrvatski sabor bili upućeni amandmani na novi Ustav Republike Hrvatske, a javnosti Deklaracija o ženskim reproduktivnim pravima.
Urednica je temata o ženskom pismu (Republika, 1983.), osnivačica FEM zbirke knjiga (Knjižnica Medveščak, 1992.) i organizatorica tribine Višeglasne gošće (KIC, 2001.-2005.). Na festivalima je izvodila performanse i umjetničke instalacije (Festival prvih 2005. i 2006., FemFest 2006. godine).
U povodu 50. godišnjice Zagorkine smrti, Centar za ženske studije na njezinu inicijativu 2007. pokreće Dane Marije Jurić Zagorke, za što je 2008. primila nagradu Zagrepčanka godine od Skupštine Grada Zagreba.
Izvori:
Katalog izložbe SINDIKAT ŽENA… Dizajn feminističkih promotivnih materijala od 1980-ih do danas, 23. siječnja do 5. veljače 2024., HDD galerija
Horvat, J. (1990). Ženska pomoć sada - muška nikada. Servus 2, 1: 32-33.
O nama : Ženska pomoć sada. [citirano: 2024-03-08]. Dostupno na: http://zenskapomocsada.hr/o-nama/
Jakobović-Fribec, S. (2008). Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb. Zagreb : Centar za ženske studije.
Jakobović-Fribec, S. (2023). Oproštaj s našom Dafinkom. [citirano: 2024-03-08]. Dostupno na: https://www.autograf.hr/oprostaj-s-nasom-dafinkom/