Znakovni jezik: kada, gdje, s kim i zašto - 20 godina Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba "Dodir"

http://www.dodir.hr/  

JESTE LI ZNALI?
 
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR
 

• Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir, tadašnja Udruga, osnovan je 21.12. 1994. godine. U svibnju, 2012. godine, nakon 18 godina rada kao udruga postaje Savez gluhoslijepih osoba Dodir, sa svojim lokalnim udrugama u Splitu, Varaždinu, Osijeku i Lovranu.

• Cilj Saveza je omogućiti dostojanstveni i ravnopravni suživot gluhoslijepih osoba u društvenoj zajednici.
• Predsjednica Saveza je Sanja Tarczay, prva je gluhoslijepa doktorica znanosti u Hrvatskoj.

• Predsjednica Saveza Dodir, 2015. godine odlikovana je ordenom REDA DANICE HRVATSKE S LIKOM KATARINE ZRINSKE.
• Predsjednica Saveza dr.sc. Sanja Tarczay ujedno je i predsjednica Europske unije gluhoslijepih osoba (EDbU)
• Volonterskog Oskara za 2014. godinu dobiva volonter Saveza Dodir, Slavko Navratil.

• Savez Dodir je prvi omogućio inkluzivno obrazovanje pružajući komunikacijsku podršku nagluhim, gluhim i gluhoslijepim osobama na fakultetu, srednjoj školi, osnovnoj školi i u vrtiću.

 
Znakovni jezik za najmlađe

• Savez Dodir je 2005. godine poznatu bajku “Kraljevna na zrnu graška” (Hans Christian Andersen)  preveo na hrvatski znakovni jezik te napravio interaktivni DVD-ROM kako bi i najmlađi mogli ući u svijet znakovnog jezika.
• 2010. izdana je taktilna slovarica koja omogućuje djeci da nauče dvoručnu abecedu te se upoznaju s Brailleovim pismom.

 
TEČAJ HRVATSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA
 

• Tečaj hrvatskog znakovnog jezika prvi je puta pokrenut u Hrvatskoj u organizaciji Saveza Dodir 1998. godine
• Do sada je tečajeve u Dodiru završilo preko 5 000 osoba na području cijele Hrvatske
• Tečaji znakovnog jezika se održavaju se  u Zagrebu, Osijeku, Splitu , Varaždinu i Čakovcu  - u istim se gradovima održavaju i smotre polaznika tečaja hrvatskoga znakovnog jezika
• Savez Dodir je i prvi tiskao knjige za učenje znakovnog jezika – Znak po znak 1, Znak po znak 2, Znak po znak 3.

 
ZNAKOVNI JEZIK
 

• Znakovni jezik sustav je vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvore koncept odnosno smisao riječi.
• Znakovni jezik se ne izvodi samo rukama, već uključuje i držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju.
• Znakovni jezik je punopravni jezik s vlastitom gramatikom
• Znakovni jezik nije univerzalan. Postoje nacionalni znakovni jezici kao što su francuski znakovni jezik (LSF), američki znakovni jezik (ASL), australski znakovni jezik (AUSLAN), hrvatski znakovni jezik (HZJ) i drugi.
• Znakovni jezik utječe na razvitak jezičnih i kognitivnih kompetencija.
• Znakovni jezik ne vodi u izolaciju već omogućuje inkluziju.

 
GLUHOSLIJEPE OSOBE
“ Sljepoća odvaja čovjeka od STVARI gluhoća odvaja čovjeka od ČOVJEKA, a gluhosljepoća vodi u IZOLACIJU”. Helen Keller
 

• Gluhosljepoća je jedinstveno i specifično dvostruko senzoričko oštećenje u različitim kombinacijama intenziteta: nagluhost i slabovidnost, gluhoća i slabovidnost, sljepoća i nagluhost, gluhoća i sljepoća (praktična gluhosljepoća)

• Usherov sindrom (US) jedinstveno je oštećenje i uvršteno je u klasifikaciju gluhosljepoće jer uključuje istovremeno osjetilno oštećenje i sluha i vida.
• Gluhoslijepe osobe u kretanju, osim pomoći intervenora, koriste podršku crveno-bijelog štapa.
• U Savezu Dodir je registrirano 354 gluhoslijepe osobe.

 

Načini komunikacije gluhoslijepih osoba:

• Znakovni jezik kojim se koriste gluhoslijepe osobe jednak je onom koje koriste gluhe osobe uz određene prilagodbe:

 
Taktilni hrvatski znakovni jezik
je sustav taktilnih znakova pomoću kojih gluhoslijepe osobe mogu dodirom i/ili opipom primati sve informacije iz okoline. To se izvodi tako da gluhoslijepa osoba koja prima informaciju, stavi svoje ruke na ruke sugovornika koji joj na hrvatskom znakovnom jeziku daje informaciju. Njime se koriste gluhoslijepe osobe koju su slijepe ili ne vide dovoljno dobro, a znaju hrvatski znakovni jezik.
 
Znakovni jezik u okviru vidnog polja
je vizualni znakovni jezik koji se izvodi isključivo unutar odgovarajućeg okvira vidnog polja koji odgovara gluhoslijepoj osobi. Koristi se kada gluhoslijepa osoba ima oštećenje perifernog vidnog polja.
 
»Svaki gluhoslijepi pojedinac se razlikuje prema ostacima perifernog vida kojim raspolaže. To utječe na veličinu prostora za znakovanje koji će koristiti prevoditelj.« (Petronio, 2010.)
 
Vođeni hrvatski znakovni jezik
Njime se koriste gluhoslijepe osobe koje imaju dobru oštrinu vida, ali značajne gubitke vidnog polja. Gluhoslijepa osoba stavlja svoju ruku na zapešće, odnosno ručni zglob sugovornika i na taj način "vodi" sugovornikovu ruku na odgovarajući "okvir vidnog polja".
 
Taktilne ručne abecede
Taktilna dvoručna abeceda predočava se gluhoslijepoj osobi opipom. Gluhoslijepa osoba svoje ruke stavi na ruke sugovornika koji pokazuje dvoručnu abecedu te na taj način "čita" sva slova abecede.
 
Taktilna jednoručna abeceda izvodi se tako da gluhoslijepa osoba dodirom prati abecedu tako da svoje ruke stavi na ruke sugovornika koji pokazuje jednoručnu abecedu i na taj način "čita" slova. Budući da se koristi samo jedna ruka, pogodna je za komunikaciju prilikom vođenja gluhoslijepe osobe u kupovinu, u vožnji javnim gradskim prijevozom i slično.
 
Prstovna abeceda  (pisanje na dlanu)
najprikladniji je oblik međusobnog sporazumijevanja gluhoslijepih osoba te sporazumijevanja s drugim ljudima.Na ispruženi dlan gluhoslijepe osobe vrškom se prsta (poput olovke) upisuju velika tiskana slova. Slova se pišu u sredini dlana, slovo po slovo, i to "jedno na drugo", a ne u nizu kao kad se piše na papiru.

• Brailleovo pismo ili brajica je reljefno točkasto pismo za slijepe. Mogu ga čitati slijepi po cijelom svijetu. To je kombinacija od šest ispupčenih točaka. Svaka kombinacija tih točaka predstavlja jedno slovo, broj ili pravopisni znak. Brailleovo pismo čita se s lijeva na desno dodirujući kažiprstom ispupčene točkice, a piše se s desna na lijevo.

 
KAKO PRISTUPITI GLUHOSLIJEPOJ OSOBI

• Nemoj mi mahati jer te ne mogu vidjeti! Nemoj vikati jer te ne mogu čuti.Priđi i dodirni me po ramenu – tako ću znati da si tu!
• Nemoj mi prilaziti s leđa ili sa strane jer te tako ne mogu vidjeti!Priđi mi sprijeda - tako te mogu lakše uočiti!
• Ne vuci me! Ne guraj me jer ne znam što je preda mnom!Pruži mi svoju ruku i ja ću je uhvatiti – tako me možeš voditi!
• Nemoj da mi svjetlost pada izravno u oči jer me blještavilo zaslijepljuje!Najbolje je da izvor svjetlosti bude iza mojih leđa – tako mi neće smetati!
• Nemoj samo odjednom nestati jer ću biti izgubljen! Obavijesti me kada odlaziš – tako ću znati da više nisi tu!
• Nemoj da te moj crveno-bijeli štap dodatno obeshrabri jer ja trebam tvoju podršku!
Crveno bijeli štap obilježje je gluhosljepoće – tako ćeš znati da ne samo da ne vidim nego i ne čujem dobro!
• Nemoj samo stajati i šutjeti kada smo zajedno.Budi moje “oko i uho” prenoseći mi informacije koje vidiš i čuješ – tako ću znati što se događa oko mene!

PREVODITELJI ZA GLUHOSLIJEPE OSOBE

• Prevoditelj znakovnog jezika (Sign Language Interpreter)

Prevoditelj znakovnog jezika (Sign Language Interpreter) educirana je stručna osoba koja prikuplja, razvija i primjenjuje specifična znanja, vještine i sposobnosti u prevođenju govornog na znakovni jezik (i obratno) da bi što kvalitetnije omogućio gluhoj/nagluhoj osobi ostvariti svoje potencijale i postići svoju vlastitu vrhunsku uspješnost (samoostvarenje).
 

• Prevoditelj za gluhoslijepe osobe (Deafblind Interpreter)

 
Za razliku od prevoditelja znakovnoga jezika za gluhe, prevoditelji za gluhoslijepe osobe trebaju posjedovati dodatna znanja. Prema Hermanssonu (1999) edukacija prevoditelja za gluhoslijepe osobe usmjerava se na tri osnovna područja:
(1)       Jezično prevođenje
Ono uključuje prevođenje između dvaju jezika (znakovnoga i govornoga jezika), a može biti i prevođenje između dvaju medija za prijenos istoga jezika (govorni hrvatski i prstovna abeceda).
(2)       Davanje vizualnih informacija
Osobe koje vide često podrazumijevaju neke stvari toliko prirodnima da ne razmišljaju o tome da ih posebno treba opisivati gluhoslijepim osobama. Prevoditelj mora svladati te vještine vezane uz kulturu gluhoslijepih osoba da bi mogao znati, odnosno procijeniti kada je potrebno, a kada je suvišno davati vizualne informacije iz okoline.
(3)       Mobilne vještine i znanje vođenja
Prevoditelj bi, budući da je odgovoran i za sigurno i učinkovito kretanje gluhoslijepe osobe koju vodi, trebao biti spretan i snalažljiv u kretanju u dvoje. (Tarczay, 2003.)
 
Ukratko, prevoditelji za gluhoslijepe osobe osim gore navedenog (jezično prevođenje, davanje vizualnih informacija i mobilne vještine i znanje vođenja) trebaju znati sve načine komunikacije kojima se koriste gluhoslijepe osobe  primjerice:
a) prilagodbe znakovnog jezika
- znakovni jezik u okviru vidnog polja prilagođen osobama    
- taktilni znakovni jezik
- vođeni znakovni   jezik
b) ostale sustave komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba koji se temelje na znakovnom jeziku  - simultana znakovno-govorna komunikacija
- ručne abecede
- titlovanje ili daktilografija
- očitavanje govora s lica i usana
- pisanje po dlanu
- tehnička pomagala
 
Uz postojeći opis uloge prevoditelja, u edukaciji prevoditelja za gluhoslijepe osobe, s obzirom na ranjivost skupine, posebno se naglašava važnost poštivanja etičkih postupanja.
 
Kada je korisnik s prevoditeljem

• Uvijek se treba obraćati direktno korisniku, a ne prevoditelju.

• Trebaju se izbjegavati  rečenice poput: “ Recite mu...”, “Pitajte ga..”
• Održava se kontakt očima s korisnikom unatoč tomu što on gleda svog prevoditelja
• Prevoditelja se ne pita za mišljenje ili komentare

• Prevoditelj uvijek mora ima tamnu odjeću kako bi znakovi bili uočljivi gluhoslijepim osobama.
• Prevoditelj mora poštivati Etički kodeks.

 

Savez Dodir je prvi omogućio komunikacijsku podršku, odnosno prevoditelja, nagluhim, gluhim i gluhoslijepim osobama na fakultetu, srednjoj i osnovnoj školi. Od 2014. godine, Savez Dodir je prvi omogućio prevoditelja za trogodišnju gluhu djevojčicu koja pohađa redovni vrtić.