Umjetnost i psihoterapija

Književni petak 12.11.2021. | petak Gradska knjižnica Početak događanja: 20:00 Galerija Kupola, 3. kat

Umjetnost je neodvojiva od specifičnoga oblika senzibiliteta koji utječe na umjetničko stvaralaštvo kojim umjetnik, svijetom pogođen na drukčiji način, kroz umjetničko djelo posreduje unutarnje stanje duše. Iz te je perspektive razumljiva povezanost umjetnosti i psihoterapije, odnosno različitih oblika psihoterapeutskih praksi koje upravo putem umjetnosti i umjetničkoga stvaralaštva pomažu u liječenju. Na tribini će tako biti riječi o povezanosti umjetnosti i psihe te važnosti umjetnosti u prihoterapeutskim praksama. (G. S.)
 
Sudionici: Vlasta Štalekar, Marko Tokić
Urednik i voditelj Književnog petka: Goran Sunajko

Prijave za dolazak u knjižnicu: 
https://tinyurl.com/2pr6sw4t. Događaj će se istovremeno prenositi i na internetu, na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba.

Događaj se organizira u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

O sudionicima:

Vlasta Štalekar - rođena i živi u Zagrebu, primarijus, psihijatarica, psihoterapeutkinja, grupna, obiteljska i bračna terapeutkinja te edukatorica iz obiteljske i bračne terapije, u četverogodišnjem mandatu predsjednica Hrvatskog društva obiteljskih terapeut (HADOT). Voditeljica Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, u multidisciplinarnom timu provodi grupnu dinamsku analitički orijentiranu psihoterapiju, individualnu, obiteljsku i bračnu terapiju, te razvija grupne kreativno-umjetničke radionice usmjerene ka razvoju art terapije. Djelovanjem u Grupi Prostorija izražava se likovno i fotografski, istražuje utjecaj likovnog stvaralaštva na mentalni prostor i psihoterapijski proces o čemu su radovi izloženi na međunarodnim konferencijama u Dubrovniku (2008.) i Lisabonu (2009.). S grupom Prostorija izlagala je u otvorenim gradskim prostorima, organizirala izložbu radova pacijenata Dnevne bolnice pod nazivom „Prostorija za umjetnost i psihoterapiju“ u galeriji Modulor, Zagreb, 2011. Izlagala je na samostalnim i skupnim fotografskim izložbama. U razdoblju od 1996/97. god. radila je kao konzultant WHO i vodila proces rekoncilijacije stručnjaka za mentalno zdravlje „Peace Diplomacy“ na području Istočne Slavonije pod upravom UN-a. U okviru psihosocijalne rehabilitacije ranjenih branitelja Domovinskog rata provodila je liaison-suradnu psihijatriju u razdoblju 1991.-1997. god.

Marko Tokić - diplomirao je filozofiju i sociologiju 2005. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2006. godine pohađao je Poslijediplomski doktorski studij filozofije, a završio ga je 2010. obranivši disertaciju Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji. Bio je zaposlen na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, gdje je kao asistent i viši asistent (2006-2010) držao seminarsku nastavu iz uvoda u filozofiju, etike i estetike, a kao docent (2011-2013) nastavu iz grčke filozofije, gnoseologije i estetike. Od akad. god. 2013/14. je docent, a od akad. god. 2016/17. je izvanredni profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedri za povijest filozofije. Objavio je jednu autorsku knjigu te nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Istražuje povijest filozofije (poglavito antičku i novovjekovnu filozofiju), teoriju umjetnosti te odnos filozofije i psihoterapije. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Član je Hrvatskog filozofskog društva, te kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica. Suradnik je na znanstvenom projektu Filozofski i odgojni aspekti suosjećanja (voditeljica: doc. dr. sc. Ivana Zagorac).

Goran Sunajko – docent je i viši znanstveni suradnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Odsjeku predaje od 2014., u naslovnom zvanju docenta od 2015., a na radnom mjestu docenta na Katedri za estetiku od 2019., kada je izabran u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Objavio je 6 autorskih knjiga, 32 znanstvena, 10 stručnih i 11 popularnih radova; urednik je 5 znanstvenih knjiga te je autor preko 500 enciklopedijskih članaka iz filozofije, politologije i kulture. Diplomirao je, odnosno magistrirao politologiju (filozofijsko usmjerenje) na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te doktorirao filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se ontologijom, estetikom i filozofijom politike, a osobita mu je usmjerenost suvremenoj estetici, fenomenologiji, francuskoj prosvjetiteljskoj filozofiji, filozofiji egzistencije i filozofiji francuskog egzistencijalizma. Član je Hrvatskog filozofskog društva i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo (član Upravnog odbora) te član uredništva časopisa Filozofska istraživanja, Synthesis philosophica, Studia lexicographica i Anali Hrvatskog politološkog društva. Od 2018. član Organizacijskog odbora međunarodnog simpozija Dani Frane Petrića u Cresu, potpredsjednik Hrvatskog filozofskog društva (2017. – 2018.), predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Rat i mir (2015.), član Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Reformacije i revolucije (2017.), član Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Filozofija i stvaralaštvo (2018.) te član Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo /Culturelink-IRMO/ Observatoire des politiques culturelles, France.

Izbor iz literature:
 
1. Govedić, N. Veličanstveno ništa : dramaturgije depresije. Zagreb : Akademija dramskih umjetnosti : Hrvatska sveučilišna naklada, 2019. 
2. Neimarević, D. Umjetnici tamnog sjaja. Zagreb : Euroknjiga, 2005. 
3. Stanojević, V. Tragedija genija : duševni poremećaji znamenitih ljudi. Beograd ; Zagreb : Medicinska knjiga, 1987. 
4. Jaspers, K. Strindberg i Van Gogh : pokušaj usporedne patografske analize. Zagreb : Naklada Ljevak, 2004.
5. Rothenberg, A. Kreativnost i ludilo : nova otkrića i stari stereotipi. Beograd : Clio, 2010.
6. Degmečić, D. Kreativni um. Zagreb : Medicinska naklada, 2017. 
7. Jerotić, V. Bolest i stvaranje : patografske studije. Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1976.
8. Sajko, I. Prema ludilu (i revoluciji) : čitanje. Zagreb : Disput, 2006. 
9. Jakobson, R. O. Jezička umetnost šizofrenije : jedan pogled na Helderlinov "Pogled". Beograd : Službeni glasnik, 2012. 
10. Kuvačić-Ižepa, M. Genij i psiha. Split : Naklada Bošković, 2004.
11. Škrbina, D. Art terapija i kreativnost : [multidimenzionalni pristup u odgoju, obrazovanju, dijagnostici i terapiji]. Zagreb : Veble commerce, 2013.