Na tribini će biti riječi o političkoj antropologiji Hanne Arendt iz perspektive njezina posthumno objavljena spisa Što je politika?, nedavno prevedenog u izdanju nakladničke kuće Disput. 

Na tribini će biti riječi o umjetničkom putu Siniše Labrovića, njegovom umjetničkom aktivizmu koji često prerasta u širi društveni angažman, o položaju konceptualnog umjetnika u hrvatskom društvu, ali i odnosu institucija prema Labroviću i konceptualnim umjetnicima uopće.

U usporednim razmatranjima književnih tribina i književnih festivala na tribini će biti riječi o mogućim kanalima promicanja književnosti u uvjetima sveprisutne marginalizacije književne kritike, kao i estradizacije književnosti pri čemu se literatura sve više predstavlja u duhu spektakla, a pisci kao zabavljači. 

Što podrazumijevamo pod „angažiranom književnošću“ i može li danas spisateljski angažman u suvremenoj društvenoj i političkoj konstelaciji imati značaj kakav je imao u nekim ranijim povijesnim razdobljima? - samo su neka od pitanja o kojima će se raspravljati na tribini. 

Na tribini će biti govora o tome zašto je slika Balkana toliko opterećena stereotipima te zbog čega su oni zaslužni za konstrukciju etničkog, nacionalnog, društvenog i političkog identiteta. Povod za diskusiju je upravo objavljena iznimno kvalitetna i poticajna knjiga Katarine Luketić Balkan – od geografije do fantazije. 

Na tribini će biti govora o klasičnoj perzijskoj minijaturi, čiji počeci sežu u 13. stoljeće, i koja je neodvojiv dio umjetnosti knjige u perzijskom kulturnom svijetu i u drugim muslimanskim zemljama na koje se proširila ta slikarska tradicija.

Na tribini će se pokušati odgovoriti na neka od pitanja o tome kako pristupiti stvarnosti informacijsko-komunikacijskoga svijeta te kritički istražiti fenomenologiju pervertirane globalne ideologije spektakla i psihologije uspjeha, ludila potrošačkoga nihilizma i pada vrijednosti, ako je filozofija u okviru svojih metafizičkih mogućnosti po svom bitnom određenju dovršena, a čovjek više ne zna kojim putem krenuti naprijed niti kamo se vratiti. 

Na tribini će biti riječi, među ostalim, o edukativnoj strani dječje književnosti, o tome koliko se ona danas razlikuje od literature prije dvadesetak i više godina te mora li ona biti samo zabavna ili i poučna. Također, gosti Književnog petka govorit će i o tome kako sama djeca reagiraju na njihove knjige i tekstove. 

Na tribini, čiji je povod istoimena knjiga Roberta O. Paxtona Anatomija fašizma, objavljena prošle u izdanju TIM press- a, bit će riječi o pojavi nacizma i fašizma u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća te traumama koje se proizašle iz tog najcrnjeg razdoblja hrvatske povijesti, ali i o opasnostima od preuzimanja nekih nacističkih i fašističkih obrazaca djelovanja i u današnjem svijetu. 

Na tribini će biti govora o tome zbog čega se Pessou smatra ne samo jednim od najviših dometa portugalskog književnog stvaralaštva, nego i svjetske književnosti. 

Na tribini će se razgovarati o tome koliko je „žive filozofije“ bilo u Novome valu te imaju li nostalgija i nekritička romantizacija koja je započela prije desetak godina stvarnu podlogu u zbivanjima toga vremena i sjećanjima „sretne djece koja su začuđenim očima promatrala svijet“.  

Na tribini će biti riječi o nedavno pokrenutom projektu "Čitanje" u SC-u, novom programu zamišljenom kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji odabiru kanonske, ali i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje čitaju sami ili u društvu autora. 

Na tribini će se nastojati produbiti znanja o antropozofiji i ukazati na njenu važnost u kontekstu naglašavanja duhovno-znanstvenog poimanja čovjeka i svijeta. 

Povodom objavljivanja knjiga "Problem Jean-Jacques Rousseau" neokantovca Ernsta Cassirera i "Behemot" njemačkog političkog teoretičara Franza Neumanna na tribini će se iz politološke i filozofijske perspektive raspravljati o temelju onog političkog te o čitavom spektru političkih teorija polazeći od toga da je istinski „smisao politike sloboda“ (H. Arendt), a smisao svakog totalitarizma negacija politike kao takve.

Na tribini će se raspravljati o tome zašto je Alan Ford toliko duboko utkan u društveno tkivo i zbog čega je postao simbolom i metaforom jednog specifičnog povijesnog perioda.

Na tribini će biti riječi o promjenama koje su se desile u strukturi medija i pitanjem nudi li nam decentralizacija medija razlog za „kulturološki“ optimizam. (T.V.)  

Tribina je posvećena raspravi o fenomenu booma skandinavskih krimića pa će se u razgovoru s gostima propitkivati osnovni razlozi popularnosti te literature, postoje li neke zajedničke žanrovske odrednice na temelju kojih brojne autore možemo svrstati u krovnu kategoriju „skandinavskog krimića“ te u kojoj se mjeri spomenuta literatura oslanja na tradiciju klasičnog krimića. (T.V.) 

Na tribini će se raspravljati o načinima na koji se sjećanja bilježe i diseminiraju, kako su upregnuta u kontekst ideoloških promjena te kako se fenomeni poput revolucije, melankolije, socijalizma ili nostalgije, upisuju u mrežu kreiranja suvremene povijesti otvorene brojnim književno-teorijskim interpretacijama. (T.V.)  

Na tribini će biti riječi o fenomenu postmodernosti iz horizonta književnosti, filma i filozofije kao stanja radikalnog pluraliteta koje je, unatoč tome što je diskusija o njoj pomalo zamrla, i dalje vrijedna promišljanja i konceptualnog tematiziranja. 

Na tribini će biti riječi o tome koji književni pravci i autorske poetike prevladavaju u Rusiji, o čemu će govoriti urednica u Disputu Irena Lukšić, te koje su osnovne odlike i tipovi ruskog postmodernizma, o čemu će govoriti autorica istoimene knjige Jasmina Vojvodić. (T.V.)