Ovaj Književni petak bit će posvećen životu i radu iznimnog umjetnika Damira Karakaša. Afirmiran kao književnik, u javnosti je manje poznato da ima i talent za likovno izražavanje, kao i za glazbu. Tribinu uređuje i vodi povjesničar umjetnosti i etnolog Frano Dulibić.

Na Književnom petku koji nosi radni naslov „Književnost i rat“ gostovat će Anera Ryznar, profesorica na Katedri za stilistiku, Tomislav Brlek, profesor na Katedri za opću povijest književnosti, oboje s Filozofskog fakulteta, te Jerko Bakotin, novinar i publicist. Razgovor, koji će moderirati Đurđica Čilić, bit će posvećen književnosti koja se piše u ratu i o ratu.

O (ne)razrješivim dvojbama prijevoda i prepjeva poezije, a posebno one vezanog stiha - s rimom i jasnim metrom - razgovarat će Snježana Husić, Goran Čolakhodžić i Anda Bukvić Pažin, a sebi i svim slušateljima pokušat će barem nešto od toga razjasniti pozivajući se na konkretne primjere iz tuđih i vlastitih objavljenih i neobjavljenih prepjeva. 

Kako snimiti film u Hrvatskoj, kome ga i kako prikazati? Tko su gledatelji hrvatskog filma, kakva su nam kina, a kakva televizija? Dokle sežu europski obzori naše kinematografije? Na što u hrvatskoj kinematografiji možemo biti ponosni, a što bi valjalo popraviti? Publiku će iza kulisa stvaranja hrvatskog filma, kroz osobna iskustva i recentne uspjehe, odvesti nagrađivane producentice suvremene hrvatske kinematografije Ankica Jurić Tilić (Kinorama) i Miljenka Čogelja (Pipser). Urednik i voditelj Književnog petka je Silvestar Mileta.

O fenomenu boje u gradu govorit će dva gosta, i to Rosana Ratkovčić govorit će o gradu danju, a Boris Štromar - o gradu noću. Urednik i voditelj ovog Književnog petka je Saša Šimpraga.

Na Književnom petku Čitaj(mo)! poeziju pjesnikinja i urednica Monika Herceg razgovarat će sa spisateljicom Irenom Matijašević, urednicom na Trećem programu Hrvatskog radija koja uređuje emisije o poeziji, i glumicom Gordanom Gadžić, koja je pokrenula uspješan projekt U traganju za izgubljenom poezijom, o mogućnostima donošenja poezije na drugačiji način pred publiku, kao i formatima kojima se bave – radijem i glumačkim izvedbama. 

Kako izgleda nova kulturna strategija Zagreba? Tko je stvara, kada će biti gotova i koji će biti njezin smjer? Koje će novosti donijeti u kulturni život grada? Hoće li Zagreb, o čemu mnogi maštaju i za što svakako postoji potencijal, uskoro sličiti na Berlin, Amsterdam, ili barem Ljubljanu, sa živom kulturnom scenom? Ima li gradskog novca dovoljno za sve zainteresirane aktere i koji su to programi koje Grad želi i treba podržati svojim sredstvima? S pročelnicom Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Eminom Višnić razgovarat će urednik i voditelj ovog Književnog petka Andrija Škare.

Umjetnost je neodvojiva od specifičnoga oblika senzibiliteta koji utječe na umjetničko stvaralaštvo kojim umjetnik, svijetom pogođen na drukčiji način, kroz umjetničko djelo posreduje unutarnje stanje duše. Na tribini će urednik i voditelj Goran Sunajko razgovarati s Vlastom Štalekar, psihijataricom i psihoterapeutkinjom, te Markom Tokićem, izvanrednim profesorom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i gestalt psihoterapeutom, o povezanosti umjetnosti i psihe te važnosti umjetnosti u prihoterapeutskim praksama.

Na tribini će biti zastupljeni različiti pogledi na transformaciju mišljenja lijepoga danas, a sudionici će raspravljati na koje se sve načine imperativ ljepote reflektira u umjetnosti i estetskoj medicini. Sudjelovat će Željana Bolanča, dermatovenerologinja (KBC Sestre milosrdnice) i Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti i etnolog (Filozofski fakultet u Zagrebu), dok je urednik i voditelj Književnog petka Goran Sunajko, filozof i politolog (Filozofski fakultet u Zagrebu).

O tome kako je bilo surađivati i prijateljevati s Krasznahorkaijem govorit će Petar Milat (Multimedijalni institut), a o iskustvu prevođenja njegovih beskrajno dugih rečenica prevoditeljica s mađarskog Viktorija Šantić. Duge, beskrajne rečenice bez interpunkcije autora, kojeg nazivaju i „majstorom apokalipse“, izazov su za čitatelje, a osobito za prevoditelje. Po njegovim je romanima znameniti redatelj Béla Tarr snimao filmove. U fokusu ovog Književnog petka upravo  je ovaj veliki mađarski pisac! 

Koji su potencijali, a koja ograničenja ovih pristupa? Može li se izvedbom postići inkluzija marginaliziranih skupina? Koji su izazovi estetske naravi pred kojim se angažirano kazalište i ples nalaze? To su neka od pitanja o kojima će razgovarati kazališni redatelj Mario Kovač, povjesničarka umjetnosti i trenerica Kazališta potlačenih Josipa Lulić te plesna umjetnica i kritičarka Iva Nerina Sibila. 

O tome kakva je europska prijestolnica kulture bila Rijeka te je li prilika iskorištena ili propuštena svoja viđenja sučeljavaju i dijele: Valerij Jurešić, Irena Kregar Šegota i Igor Mavrin.

Tim Književnog petka pripremio je kviz "Citati i literati", link na kviz objavit će se 23. travnja u 00:01 na Facebooku Književnog petka: https://www.facebook.com/knjizevnipetak, kao i na Instagramu te stranicama Književnog petka Knjižnica grada Zagreba.

Natječaj Književnog petka Zagrebu – riječju i slikom

Na tribini će biti zastupljeni različiti pogledi na transformaciju mišljenja lijepoga danas, a sudionici će raspravljati na koje se sve načine imperativ ljepote reflektira u umjetnosti, modi i estetskoj medicini. Sudjelovat će Željana Bolanča, dermatovenerologinja (Poliklinika Milojević), Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti i etnolog (Filozofski fakultet u Zagrebu) te Petra Krpan, teoretičarka mode i dizajna (Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu), dok je urednik i voditelj Književnog petka: Goran Sunajko, filozof i politolog (Filozofski fakultet u Zagrebu).

Sudjeluju: Davorka Begović, muzikologinja i kustosica, bivša voditeljica glazbenog programa u sklopu Kulture promjene SC-a u Zagrebu, Filip Pavić, jazz glazbenik i kompozitor, i Maja Rivić, vokalistica i novomedijska umjetnica.
Urednik i voditelj Književnog petka: Lujo Parežanin, novinar i urednik portala Kulturpunkt.hr, glazbenik i komparatist.

O tome je li poezija i dalje na marginii ili se nešto promijenilo i još uvijek se mijenja, o prijeporu i različitim pogledima na ova pitanja, razgovaramo na Književnom petku.