Na tribini će biti riječi o promjenama koje su se desile u strukturi medija i pitanjem nudi li nam decentralizacija medija razlog za „kulturološki“ optimizam. (T.V.)  

Tribina je posvećena raspravi o fenomenu booma skandinavskih krimića pa će se u razgovoru s gostima propitkivati osnovni razlozi popularnosti te literature, postoje li neke zajedničke žanrovske odrednice na temelju kojih brojne autore možemo svrstati u krovnu kategoriju „skandinavskog krimića“ te u kojoj se mjeri spomenuta literatura oslanja na tradiciju klasičnog krimića. (T.V.) 

Na tribini će se raspravljati o načinima na koji se sjećanja bilježe i diseminiraju, kako su upregnuta u kontekst ideoloških promjena te kako se fenomeni poput revolucije, melankolije, socijalizma ili nostalgije, upisuju u mrežu kreiranja suvremene povijesti otvorene brojnim književno-teorijskim interpretacijama. (T.V.)  

Na tribini će biti riječi o fenomenu postmodernosti iz horizonta književnosti, filma i filozofije kao stanja radikalnog pluraliteta koje je, unatoč tome što je diskusija o njoj pomalo zamrla, i dalje vrijedna promišljanja i konceptualnog tematiziranja. 

Na tribini će biti riječi o tome koji književni pravci i autorske poetike prevladavaju u Rusiji, o čemu će govoriti urednica u Disputu Irena Lukšić, te koje su osnovne odlike i tipovi ruskog postmodernizma, o čemu će govoriti autorica istoimene knjige Jasmina Vojvodić. (T.V.)  

Na tribini će, u razgovoru s gostima koji su vrsni poznavatelji Gotovčeva opusa, ali i  koji su ga osobno poznavali i pratili njegov rad tijekom nekoliko desetljeća, biti riječi ponajprije o njegovim eksperimentalnim filmovima. (T. V.)

Povodom ukidanja Arterije, kulturnog podlistka u Slobodnoj Dalmaciji, na tribini će se raspravljati o neprestanoj tabloidizaciji pisanog novinarstva posljednjih godina, odnosno desetljeća, a osobito o trivijalizaciji nazovi-tekstova o kulturi u kulturnim rubrikama dnevnika i tjednika.  

Na  tribini će u razgovoru s ključnim osobama nove uprave HTV-a biti riječi o tome na koji način je uz minimalna sredstva i promišljenu politiku došlo do svojevrsne male kulturne revolucije u kojoj se HTV napokon počeo profilirati kao javna televizija.  

Na tribini će se propitkivati mogućnost subverzivnosti pornografije u književnosti i na filmu u današnje doba, zatim na koji način stvara simbolički libidinalni kapital te kako proizvodi i preoblikuje tvorbu muškog i ženskog identiteta. 

Što je postjugoslavenska književnost i u kojoj je mjeri ona povezana s devalvacijom simboličkog kapitala pisaca te zbog čega je književnost u cjelini danas prepuštena logici spektakularizacije - neka su od žarišnih pitanja o kojima će se razglabati. 

Na tribini će biti govora o različitim iskustvima i motivima putovanja te o putopisanju koje odlikuje široka skala žanrovskih mogućnosti, ili, kako je rekao je poznati hrvatski putopisac Josip Horvat, “putopisac je često u svojim spisima i etnograf i geograf, političar i sociolog, historičar i muzičar, ponajčešće pak i novinar.” 

Na tribini će biti riječi o svojevrsnoj "postapokaliptičnoj" atmosferi koja prevladava knjigom, o literaturi iz koje je "nestao Bog" ili postoji, ali nam samo "može odmoći", o zgusnutom i simbolički nabijenom pripovijedanju i o vremenu u kojem nema mjesta za spas jer nema ni Boga koji bi nam pomogao. 

Na tribini će biti govora o Festivalu i njegovim odbljescima – prošlim, sadašnjim i budućim, propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije. 

Na tribini će biti govora o privrednim, društvenim i političkim reformama u Jugoslaviji koje su omogućile veće otvaranje bivše SFRJ prema Zapadnim zemljama, kao i veću kupovnu moć građana, potom o prijelomnoj 1968. (studentski štrajkovi diljem Europe pa tako i kod nas), ali i o Hrvatskom proljeću, odnosno o tome u kolikoj mjeri su i ta politička zbivanja utjecala na standard građana te utječu li političke slobode na životni standard običnih ljudi.

Na tribini će biti riječi o različitim tipovima psihoanalitičke književne kritike, odnosu psihoanalize i filma odnosno kazališta, te o današnjem statusu teorijske psihoanalize u kontekstu društveno-humanističkih znanosti.

Na tribini će biti riječi o opasnostima koje donosi ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), o konceptu javnog i privatnog vlasništva, o modelu zajedničkih dobara (Commons) i načinima sprečavanja ograničenja slobodnog razmjenjivanja informacija. 

Govore: Boris Perić, Krešimir Pintarić
Voditelj: Gordan Nuhanović 

Na tribini će biti riječi o tome kako vratiti kvalitetu urbanog života u Zagrebu, oživjeti njegove prostorne politike, potaknuti veću građansku participaciju, ponuditi alternativna arhitektonska rješenja i zaustaviti privatizaciju javnog prostora kao oblika "akumulacije putem otimačine". 

Potaknuta aktualnim pitanjem dekriminalizacije lakih droga, tribina će se baviti temom pisanja na opijatima, odnosno pod utjecajem različitih vrsta narkotika. 

Na tribini će biti govora o motivu željeznice u književnosti, svojedobno često rabljenom motivu u literarnoj povijesti, pa je u tom smislu zaživio i kao svojevrsna poetika.