Naučite izraditi broševe od tkanine! Šareni, veliki, mali, za ukras ili za poklon - broševe od tkanine jednostavno je napraviti.  Doznajte kako u srijedu 16.10.2013. u 9.30 sati.
 

Sonja Smolec će učenicima OŠ Lovre pl. Matačića predstaviti roman za mlade Halo, Zemlja zove Snježanu!.
Početak događanja u 10,45 sati.

Kutak za najmlađe i malo veće.

Mali i Veliki i svi jednako dragi,


"Pusamo vas!"

Maja i Nika

P.S. Za sve upite kontaktirajte nas putem e-mail adresa: nika.cabric@kgz.hr i maja.pranic@kgz.hr.

Literarna radionica pisanja fantasy priča. 

Putopisna tribina Damira Vujnovca počinje u 18 sati.

Početak u 18 sati

Poštovani,
 
program Mjeseca hrvatske knjige 2013. u Knjižnici Augusta Cesarca, Radauševa 7, Ravnice na Odjelu za odrasle započinje 15. listopada u 18.30 sati predstavljanjem knjige "103 portreta hrvatskih književnika"Božidara Bilopavlovića – Billya. Više o knjizi imat ćete priliku čuti od hrvatskog poznatog književnika, Tita Bilopavlovića.
 
Božidar Bilopavlović – Billy rođen je 17.12.1951. u Novoj Gradiški. U rodnom gradu završava osnovnu školu i gimnaziju na kojoj maturira s matrualnom radnjom na temu umjetničke fotografije. Još kao osmoškolac započinje s fotografiranjem. U Zagrebu pokušava upisati AKFIT no ne uspijeva pa nekoliko godina radi u Novoj Gradiški kao profesionalni fotograf te dopisnik Večernjeg lista. Radeći u fotografskom studiju razvija skolonost ka portretnoj fotografiji. Po povratku u Zagreb studira na Višoj školi za socijalne radnike u kojoj struci se i sada nalazi. Od 1978. godine stalno se naseljava u Zagrebu i od tada započinje druženje s književnicima pa je tako i jedna od najstarijih fotografija u knjizi "103 portreta hrvatskih književnika" snimljena te godine. Tijekom višegodišnjeg bavljenja fotografijom Billy surađuje s piscima na opremi knjiga, fotografije objavljuje u Studentskom listu, Danasu, Areni, Hrvatskom slovu, Smibu, Modroj lasti te raznim drugim tiskovinama. Do sada je organizirao nekoliko samostalnih izložbi ("Mala antologija lica", "Tamne slike svjetlosti", "Svetkovina ruža") od kojih je "Mala antologija lica" bila osnovom za nastanak knjige "103 portreta hrvatskih književnika".
 
Pridružite nam se!

I ove godine u Mjesecu hrvatske knjige Knjižnice grada Zagreba provode akciju besplatnog upisa učenika prvih razreda osnovne škole.

Izloženo je 10 slika popraćenih lirskom poezijom.  

Zašto su stripovi jednako važni kao film, književnost ili bilo koja druga umjetnost.

Dragi naši Mali i Veliki,
 
Mjesec hrvatske knjige 2013. u vašoj – našoj Knjižnici Augusta Cesarca, Radauševa 7, Ravnice ove godine “starta” s nečim malo drugačijim. Naime, tog prvog dana ovogodišnjeg MHK, gđa Jessy Baek donosi nam jezik, kulturu i običaje Južne Koreje. Sat južnokorejske kulture održat će se 15. listopada u 10 sati. Po zvanju akademska slikarica, gđa Baek je davne 1996. došla u Lijepu našu iz Južne Koreje, odnosno iz okolice Seula. U Hrvatskoj se, osim slikarstvom, bavi i podučavanjem korejskog jezika i južnokorejske kulture. Tvrdi da se nakon svega 4 sata učenja korejskog može već i ponešto naučiti pisati! Mi smo se već počeli školski pripremati za Sat uz PSY-a i njegov posljednji hit Gentelman, premda nas još uvijek muče neke riječi iz Gangham Styla, primjerice “OPN” ili “OPPA”.
 
Pridružite nam se na Satu južnokorejske kulture i uz malo sreće nakon Sata naučit ćemo pisati svoje ime neobičnim korejskim pismom.
 
Puse od vaših teta knjižničarki Maje i Nike!
 
Za sve upite kontaktirajte nas putem e-mail adresa: nika.cabric@kgz.hr i maja.pranic@kgz.hr.

Okupljamo Črnomerčane svih generacija i – čitamo! Zvijezde kod nas niti plešu, niti pjevaju  - zvijezde čitaju! 

Poštovani, u Mjesecu hrvatske knjige 2013. od 15. listopada do 15. studenog, u izlozima Odjela za odrasle, Knjižnice Augusta Cesarca, Radauševa 7, Ravnice pronaći ćete izložbu naziva "Portreti hrvatskih književnika" – Božidara Bilopavlovića - Billya.

Svečano otvorenje izložbe zakazano je za utorak, 15.10.2013. u 18.30 sati kada će autor ujedno održati i predstavljanje svoje knjige "103 portreta hrvatskih književnika".

Božidar Bilopavlović – Billy rođen je 17.12.1951. u Novoj Gradiški. U rodnom gradu završava osnovnu školu i gimnaziju na kojoj maturira s matrualnom radnjom na temu umjetničke fotografije. Još kao osmoškolac započinje s fotografiranjem. U Zagrebu pokušava upisati AKFIT no ne uspijeva pa nekoliko godina radi u Novoj Gradiški kao profesionalni fotograf te dopisnik Večernjeg lista. Radeći u fotografskom studiju razvija skolonost ka portretnoj fotografiji. Po povratku u Zagreb studira na Višoj školi za socijalne radnike u kojoj struci se i sada nalazi. Od 1978. godine stalno se naseljava u Zagrebu i od tada započinje druženje s književnicima pa je tako i jedna od najstarijih fotografija u knjizi "103 portreta hrvatskih književnika" snimljena te godine. Tijekom višegodišnjeg bavljenja fotografijom Billy surađuje s piscima na opremi knjiga, fotografije objavljuje u Studentskom listu, Danasu, Areni, Hrvatskom slovu, Smibu, Modroj lasti te raznim drugim tiskovinama. Do sada je organizirao nekoliko samostalnih izložbi ("Mala antologija lica", "Tamne slike svjetlosti", "Svetkovina ruža") od kojih je "Mala antologija lica" bila osnovom za nastanak knjige "103 portreta hrvatskih književnika".

Vidimo se!

Djeca Dječjeg vrtića, OŠ - boravak i prvašići, Mala škola posjećivat će tijekom Mjeseca hrvatske knjige izložbu 2. i 3. dijela projekta "Stari obrti" - urari i pčelari, čitamo priču, stvaramo igrokaz.

Tematska izložba povodom 180-te godišnjice rođenja Alfreda Nobela 

Izloženi su radovi samostalno izrađenih, unikatnih radova članova Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb. 

Izloženo je deset ilustracija. Svaki izloženi rad sastavljen je od tisuća crtica sabijenih na jedan papir, a da bi u konačnici tvorile nekakvu titravu figuru ili vizuru u laviranom tušu uz malu pomoć akrila. Radi se o likovnim djelima zastalima na nekoj međi između pravog crteža i prave slike. Za taj čardak ni na nebu, ni na zemlji, kako ga od milja naziva risatelj, zapravo su tematski jednostavni radovi najsličniji grafičkoj maniri; najviše je ženskih lica, ima tu i par pejzaža, ali i jedan svjetionik. Autoru je bio cilj, rekao je u neobaveznom jednom razgovoru, narisati nešto što dekorira, nešto što je prozračno, ali da i pomalo zabavlja djetinjim principom.
  

Izložba je izbor knjižne građe koja predstavlja  značajne novinare koji su obilježili hrvatsko novinstvo 20. stoljeća. Riječ je o autorima koji su kroz noviju hrvatsku povijest stvarali profesionalne standarde novinarske struke. Izbor iz građe izložbe istražite u Katalogu.
Od 1806.g. i prvih brojeva Kraljskog Dalmatina u Zadru, preko  prvih novina Ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda u cjelini , kao što su Novine horvatske i Danica (a poslije samo Novine - danas Narodne novine) 40-ih godina, i sve većeg broja raznorodnih časopisa i novina sredine stoljeća, pa sve do osnivačke odiseje Pozora - Obzora (1860-1871), na tadašnjem prostoru hrvatskih zemalja postupno se uobličava novinarska profesija i lik profesionalnog novinara. Sve do naših dana problematika novinarstva vuče svoje naslijeđe iz društveno-političkih prilika, prvo 19. a zatim i 20. st.
Naime kroz svo to vrijeme, novine (a samim time i novinarstvo) su bile usko povezane s politikom, strankama i raznim društvenim ulogama, koje su samo sporadično omogućavale konstituciju novina kao slobodnih i neovisnih od dnevne politike, i novinara-profesionalaca, koji bi svoj posao radili temeljem neovisne, profesionalne etike, a ne stranačkih, ekonomskih ili nekih drugih kriterija.
Osobe koje izdvajamo, prvo kao preteče, a onda i kao zrele novinarske profesionalce, ugledni su ljudi, često književnici, znanstvenici, ponekad političari ili šire shvaćeno kulturni radnici. Svima njima je zajedničko to, što su društvenim okolnostima usprkos, pokušavali graditi novnarsku profesiju na idealima slobodnog i neovisnog novinarstva, svatko prema svojim mogućnostima i sposobnostima, koliko su im to, razmjerno nepovoljne društveno – povijesne okolnosti dopuštale. Zbog toga se čini vrijednim podsjetiti koje su to osobe bile i kako su se uspijevale baviti svojim poslom – manje-više, profesionalnih novinara, pronoseći ideale neovisnosti i profesionalnosti sve do naših dana.