165 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ove godine obilježava 165. obljetnicu osnutka. Dan HAZU-a slavi se u spomen na 29. travnja 1861. godine kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije u Zagrebu. Nakon što je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip 4. ožujka 1866. godine potvrdio Akademijina pravila, Sabor je 12. ožujka izabrao prvih 16 članova koji su se prvi put sastali 26. svibnja te godine, čime je Akademija započela s radom.

Misija HAZU-a je čuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta, uključivanje hrvatske znanosti u europske i svjetske mijene te briga o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu kao bitnih čimbenika duhovnog, gospodarskog, političkog i sveopćeg napretka Republike Hrvatske.
Akademija skrbi i o vrijednim zgradama u svom vlasništvu koje su spomenici kulture. U Zagrebu su to palača i Knjižnica HAZU, Narodni dom, vila Ehrlich - današnji Hrvatski muzej arhitekture, zgrada Gliptoteke - vrijedan primjer industrijske baštine, te palača Vranyczany. Vrijedni objekti u vlasništvu HAZU-a jesu i palača Milesi u Splitu, ljetnikovac obitelji Sorkočević i bivši samostan svetog Jakova u Dubrovniku te Arboretum u Trstenom.

U vremenu relativizacije i erozije vrijednosti i institucija dobro je podsjetiti da Akademija već 165 godina služi znanosti i umjetnosti, ali i sveukupnom razvoju i boljitku Hrvatske i to zahvaljujući, prije svega, društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njezinih članova, kako nekad tako i danas.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima dugu tradiciju nakladništva: od svog osnutka 1861. godine objavljuje znanstvene i umjetničke radove u obliku knjiga, časopisa, zbornika i drugih publikacija, uključujući i vlastitu kroniku „Ljetopis“ te je do danas objavila tisuće svezaka na različitim područjima znanosti i umjetnosti.

Svake godine izdaje se oko stotinu novih publikacija, od monografija i zbornika radova do kataloga izložbi i časopisa, koji predstavljaju istraživanja njenih članova i doprinos razvoju akademske i kulturne baštine. Izložbom u Studijskoj čitaonici gdje su izložena izdanja HAZU-a želi se pokazati dio tog bogatstva.
 
Putem poveznice dostupan je popis izložene građe na mrežnom katalogu Knjižnica grada Zagreba.