500. obljetnica Mohačke bitke

Ove godine navršava se točno pet stoljeća od Mohačke bitke, jednog od najznačajnijih i najtragičnijih događaja u hrvatskoj, ugarskoj i europskoj povijesti. Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine kršćanska vojska, pod vodstvom ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II., pretrpjela je katastrofalan poraz od nadmoćnijih osmanskih snaga koje je predvodio sultan Sulejman I. Veličanstveni.

Pogibija mladoga kralja i slom obrambenog sustava označili su simbolički kraj samostalnog srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Za hrvatske zemlje, koje su do tada desetljećima krvarile pod osmanskim naletima, ovaj je događaj donio dramatične geopolitičke, demografske i društvene promjene, trajno preusmjerivši tijek nacionalne povijesti. Neposredna i najvažnija politička posljedica bitke bila je duboka dinastička kriza koja je dovela do podjele plemstva.

Na dramatičnom Cetinskom saboru 1. siječnja 1527. godine, hrvatski su staleži samostalno izabrali Ferdinanda I. Habsburškog za novoga kralja, tražeći u moćnoj austrijskoj dinastiji štit od osmanske opasnosti. S druge strane, slavonsko i ugarsko plemstvo podržalo je Ivana Zapolju. Taj je rascjep izazvao razorni građanski rat u trenutku kada je jedinstvo bilo najpotrebnije. Granice hrvatskih zemalja dramatično su se suzile, pretvarajući ostatke zemlje u „predziđe kršćanstva“, dok je stoljetna borba na Vojnoj krajini duboko oblikovala identitet i strukturu hrvatskog društva.
 
Obilježavanje ove velike, petstote obljetnice nadilazi puko sjećanje na vojni poraz. Ono predstavlja prigodu za duboko znanstveno i kulturno preispitivanje epohe koja je redefinirala prostor Srednje i Jugoistočne Europe. Kroz brojne međunarodne znanstvene skupove, simpozije i izložbe u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog instituta za povijest te partnerskih institucija iz Mađarske, Austrije i drugih europskih zemalja, suvremena historiografija nastoji osvijetliti ne samo vojne aspekte bitke, već i njezino složeno političko naslijeđe, migracije stanovništva te dugoročni utjecaj na stvaranje modernog europskog poretka.
 
Izložba u Studijskoj čitaonici predstavlja izbor literature i povijesnih izvora koji približavaju razdoblje osmanskih osvajanja, političke prilike u Hrvatskom i Ugarskom Kraljevstvu te način života ljudi u vrijeme velikih povijesnih promjena. Cilj izložbe nije samo podsjetiti na jedan važan povijesni događaj, nego i potaknuti zanimanje za proučavanje nacionalne i europske povijesti, razvijanje kritičkog odnosa prema povijesnim izvorima te razumijevanje kako događaji iz prošlosti i danas oblikuju kulturni identitet i kolektivno pamćenje.
 
Putem poveznice dostupan je popis izložene građe na mrežnom katalogu Knjižnica grada Zagreba.