Banalnost zla, ponovo

Njemačka filozofkinja Hannah Arendt je u svojoj znamenitoj knjizi Eichmann u Jeruzalemu postavila tezu da velika zla u povijesti nisu počinili fanatici i sociopati već obični ljudi koji su prihvatili tumačenje da su akcije u kojima sudjeluju normalne. Tamo gdje je režim zločinački, demonski karakter je nepotreban, potrebni su samo poslušnost i pokoravanje zakonu, angažiranje većeg broja „normalnih“ osoba i institucionalna suradnja. Tada je lako zlodjelo u kojem sudjeluju proširiti na čitavo društvo. U knjizi je Eichmann prikazan kao Apsolutni Birokrat, frustriran i ambiciozan, onaj koji je htio savršeno odraditi povjereni mu posao. Posao koji mu je povjeren bio je slanje milijuna ljudi u smrt.

Predavanje je fokusirano na primjere radova umjetnika koji su ostavili moćne vizualne iskaze o životu prije holokausta (August Sander, Roman Wishniac) ili su bili žestoki kritičari nacizma (John Heartfield). Na primjerima radova suvremenih umjetnika kao što su Jochen Gerz, Rachel Whiteread, Santiago Sierra, Gerhard Richter, Mangelos ili Mirosław Bałka bit će pokazano kako su umjetnici reagirali na holokaust i na neke kasnije oblike fašizacije društva. Bit će istaknuti upečatljivi primjeri recentnih umjetničkih projekata, u Hrvatskoj i inozemstvu, utemeljenih na očuvanju memorije kao bitnom faktoru u suprostavljanju ponovnog jačanja povijesnog revizionizma.

Predavač je Darko Šimičić, voditelj programa u Institutu Tomislav Gotovac u Zagrebu. 

Predavanje je dio ciklusa Obrazovnog programa Dotrščina koji se kroz 2023. godinu održava u partnerstvu s Vijećem srpske nacionalne manjine Grada Zagreba te Hrvatskom udrugom nastavnika povijesti, a u suradnji sa zagrebačkom Gradskom knjižnicom.
 


Darko Šimičić je likovni kritičar, istraživač i kolekcionar. Na likovnoj sceni prisutan je od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Područja interesa su mu umjetničke strategije povijesnih avangardi (dada, Bauhaus, zenitizam), rubne medijske forme (časopisi i knjige umjetnika, fotomontaže) i postavangardne prakse druge polovice 20. st. (Gorgona, Tomislav Gotovac, Grupa šestorice autora). Suosnivač je Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu (2012.), gdje je zaposlen kao voditelj programa.